Gorak ukus
Teškoj godini za poljoprivredne proizvođače u Srpskoj ne nazire se kraj, a najviše su pretrpjeli voćari kojima su majske poplave odnijele najmanje dvije trećine prinosa pa još zbrajaju štetu.
Da bi kako tako spasili sezonu i došli barem do pozitivne nule moraju uložiti maksimalne napore i spasiti što se spasiti može. Rukave su zavrnuli, a pogled često ide i ka nebu, jer vremenske (ne)prilike važan su, često i odlučujući faktor. One nikako nisu išle na ruku ni pčelarima, tako da pčele nisu mogle uzeti nektar sa cvjetova u maju, zbog čeka će kilogram meda biti i do 30 maraka. Uz poskupljenje repromaterijala pčelari su bili prinuđeni da prihranjuju pčele, što iziskuje nove izdatke.
Koliko je teška situacija najbolje svjedoče pčelari koji sada imaju samo jedan cilj, da sačuvaju pčelinje zajednice za iduću sezonu, posebno mlađa društva, a prinos i što ga bude, nije prioritet ove godine. Kiša je pokvarila planove, a jul je posljednji mjesec kada se pravi baza za zimu, gdje se obezbjeđuje hrana.
Ono što ih raduje jesu u posljednje vrijeme nešto povoljnije prilike, a sunčani dani mogu spasiti jednu od najtežih sezona u posljednje dvije decenije. Veliki broj pčelara tokom ljeta seli košnice u više predjele u potrazi za biljkama kao što u žalfija, vrijesak i kadulja.
I dok bi narednih mjesec dana moglo spasiti pčelarstvo u Srpskoj, jer prema najavi, vrijeme će im ići na ruku, malinari sliježu ramenima i naglašavaju da ne vide svjetlo na kraju tunela pa bi mnogi malinjaci, ako se nešto drastično ne promijeni već od naredne godine mogli biti napušteni i zarasli u šiblje. Prema ovakvim cijenama nemaju nikakvu računicu, a to je ujedno i vapaj ljudi koji prehranjuju porodicu proizvodnjom ovog bobičastog voća.
I dok beru maline u Udruženju “Vilamet” dobili su odgovor od hladnjačara da će otkupna cijena malina biti niža za tri marke nego lani, što će ih dovesti na rub egzistencije, ako znamo da u ovom dijelu Srpske više do 500 porodica živi isključivo od proizvode malina, a najmanje za još toliko njih ovo je sekundarno zanimanje.
Bratunac i okolna mjesta crvene se od malina, ali i od bijesa voćara na plantažama, jer su došli u situaciju da nemaju nikakvu računicu.
Činjenica je da je ovo okosnica voćarstva za Bratunac, Miliće i Srebrenicu, a u slučaju da nešto radikalno ne bude promijenjeno, mnogi će pojedinci, ali i kompletne porodice, svoju sreću potražiti u nekoj dalekoj evropskoj zemlji. To kao društvo ne smijemo dozvoliti, poljoprivrednicima je potrebna pomoć, posebno u godini kada ništa nije rodilo, kao što je to ova. Uz to moramo sačuvati domaću proizvodnju te obratiti pažnju ba to šta i odakle uvozimo, jer smo na kraju i mi konzumenti te hrane, koja je nerijetko spornog kvaliteta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
