Gdje prestaje populizam?

Da li i na kojoj to tački se lični interes povlači pred opštim i javnim interesom?

Da li je pohlepa jači porok nego što je moral vrlina?

Poslanici Parlamenta BiH odgodili su glasanje o pet prijedloga zakona za smanjenje plata funkcionerima u institucijama BiH.

Svima kojima populizam nije jedina politička platforma sa koje djeluju, ta odluka ne može da smeta, jer znaju da u platama i nije problem. Niko se od plate nije obogatio.

Funkcioneri, kao i ministri, direktori... se bogate na dodatnim primanjima po raznim drugim osnovama: članstvom u komisijama, upravnim i nadzornim tijelima... Uzimanjem provizija za namještanje poslova. Uzimanjem novca za usvajanje zakonskih rješenja koja odgovaraju interesnim lobijima...

I da sumiramo: nije problem u platama, problem je u korupciji.

Jedna druga slična, a veoma različita odluka, ovih dana dobila je etiketu "populistička", iako to nije.

Direktorima javnih preduzeća, agencija, ustanova i fondova u ponedjeljak je istekao rok do kada su Vladi RS morali da dostave podatke o tome u koliko fotelja sjede i kolike naknade primaju kao članovi upravnih i nadzornih odbora. Premijer RS Željka Cvijanović poručila je da je članstvo, za koje se mjesečno prima od 400 do 500 KM nadoknade, moguće samo u jednom upravnom ili nadzornom odboru.

Spisak direktora koji su članovi dva, tri ili više upravnih odbora juče je razmatrala Vlada.

Jedna od onih kojima je visoka plata koju prima, ipak nedovoljna, je direktor IRB-a RS Snežana Vujnić. Prema nezvaničnim informacijama, Vujnićeva je član čak SEDAM upravnih i nadzornih odbora.

Ako za članstvo u svakom od njih mjesečno prima nadoknadu od po 400 KM, jasno je da gospođa Vujnić po tom osnovu mjesečno zarađuje 2.800 KM. Godišnje, mimo plate, Snežana Vujnić ostvaruje prihod od 33.600 KM!!!

Snežana Vujnić nije jedina u bankarskom sektoru koja ima dodatne prihode. I direktor Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac je član dva odbora. Prema podacima, koji se mogu naći na Banjalučkoj berzi, ona je predsjednik NO "Elektroprivrede RS" i član UO Veterinarske stanice a.d. Laktaši.

Jasno je da i direktor IRB-a i direktor Agencije za bankarstvo imaju mnogo veća mjesečna primanja nego što je to plata premijera RS.

Naravno, ovo nije slučaj samo sa direktorima republičkih institucija. Kako su mediji ranije pisali, sličan problem je i u preduzećima kojima upravljaju lokalne zajednice.

Jedan od primjera je interni revizor u Gradskoj upravi Banjaluka Branka Savić, koja je, iako u sukobu interesa, istovremeno bila zamjenik predsjednika UO ZIBL-a, predstavnik državnog kapitala u Skupštini akcionara "Toplane" i član Odbora za reviziju u "Akvani".

Kako su tada objavili mediji, plata Branke Savić kao revizora bila je oko 2.500 KM, rad u UO ZIBL-a plaćan joj je oko 680 KM, za angažman u "Toplani" i "Akvani" po 400 KM mjesečno.

Savićeva je tako godišnje po osnovu plate zarađivala 30.000 KM, a po osnovu članstva u upravnim tijelima gradskih preduzeća 17.760 KM (za džeparac).

U očekivanju da Vlada javno obznani imena onih koji su svojim primjerom još jednom pokazali da ih se ne dotiče opšti interes, jasno je da je ovaj potez Vlade bio suštinski sa stanovišta uređenja društva.

Jer još jednom se pokazalo da su moralni principi stvar pojedinca, njegovog vaspitanja i odnosa prema sebi i društvu u kojem živi. A kada je to već tako, onda postoji samo jedan način da se uspostavi pravedan i zakonit sistem: da institucije svojim odlukama i zakonskim sankcijama obezbijede ista pravila igre za sve.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.