Entitetsko glasanje
Stav zamjenika predsjedavajućeg Parlamenta BiH Milorada Živkovića da je "entitetsko glasanje posljednja brana ukidanju entiteta i stvaranju unitarne države BiH" na veoma jasan i precizan način razotkriva suštinu borbe bošnjačkih političara za ukidanje ovog mehanizma zaštite od preglasavanja u Parlamentu BiH.
Pod pričom o nefunkcionisanju i neefikasnosti institucija, navodnoj svjesnoj blokadi sistema i procesa usvajanja odluka i zakona, te usporavanju evropskog puta zemlje, sarajevske političke elite žele da izbrišu princip entitetskog glasanja, koji štiti nacionalne i entitetske interese u Parlamentu BiH.
Time bi, zapravo, Sarajevo postalo gospodar cijele zemlje, jer bi preglasavanjem srpskih poslanika bili usvajani zakoni, odluke, amandmani na Ustav koji su isključivo po volji bošnjačkih političara, što bi sigurno dovelo do poništavanja dejtonskog uređenja BiH i minimiziranja ili čak potpunog gašenja ovlašćenja i nadležnosti Srpske.
Predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić već godinama govori da je entitetsko glasanje, koje podrazumijeva da većina u Domu naroda i Parlamentu BiH koja je izglasala određenu odluku mora uključivati najmanje trećinu delegata i poslanika iz RS, "mehanizam etničkog čišćenja" i kočnica BiH ka Evropskoj uniji.
Da bi djelovao uvjerljivije, Silajdžić je, čak, konstatovao da se entitetskim glasanjem "nastavlja projekat genocida". Kako je uopšte moguće da član najviše institucije ove zemlje jedini mehanizam zaštite ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH ocijeni ovako netačno i površno?
Na Silajdžićeve ispade smo već i navikli, ali ne treba zaboraviti ni pokušaj bivšeg visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka, koji je, izmjenama Poslovnika o radu Parlamenta BiH, pokušao da izbaci entitetsko glasanje.
Posljednju strijelu u metu zvanu entitetsko glasanje ispalio je američki kongresmen Kris Smit ocjenom da "nije moguće da 25 odsto poslanika Parlamenta BiH iz RS blokira donošenje odluka" i da su zato potrebne ustavne reforme. Čudna je i Smitova izjava da odredbe Dejtona "nisu napravljene da traju dugo".
Zato još otvoreno pitanje ustavnih promjena u zemlji sa sobom nosi mnoge izazove, nadu, ali istovremeno i - neizvjesnost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
