Ekonomija RS

Međutim, ovi podaci su trenutno samo ohrabrujući, ali sigurno u ovoj  situaciji, u kojoj nalazi Srpska, nisu ni blizu dovoljni. Da bi ekonomija RS ostvarila zapažene i daleko bolje rezultate, potrebna je veća intervencija nadležnih institucija, prije svega Vlade RS.  Podaci o privrednom rastu za prošlu godinu treba da budu samo vjetar u leđa da naprave bitne rezove i podstaknu dalji rast. A da bi to uradili, treba jednom za svagda da smanje opterećenja na privredu i da je rasterete od previsokih nameta, usklade obrazovanje sa potrebama tržišta, uvedu podsticaje onima koji to zaslužuju, smanje sivu ekonomiju, ali i javnu potrošnju kao i broj zaposlenih u administraciji…

Jednom riječju, trebalo bi više pažnje da posvete realnom sektoru, koji je okosnica razvoja i koji finansira preglomazan administrativni aparat. A nema sumnje da to zaslužuje poslije svih godina i problemima u kojima grca.

Samo na taj način i tek tada imaćemo procenat rasta BDP, ne od tri odsto, već duplo veći. Upravo taj procenat privrednog rasta potreban je Srpskoj i tek tada njeni stanovnici bi osjetili da je nešto krenulo nabolje.

Nadležni djelovati moraju što prije, jer nelikvidnost koja godinama unazad muči i steže privrednike prijeti da ih uništi i izbriše iz registra preduzetnika. 

Koliko su štete privrednicima nanijela prevelika opterećenja, nemoguće je izračunati. Pored toga, upravo ti nameti, od kojih su mnogi nepotrebni, destimulišu i strance da ulažu na domaća tržišta i otvaraju svoja predstavništva. Oni bježe kod komšija, u region, gdje su opterećenja manja i doprinose njihovom razvoju. A to nam nikako ne ide u prilog.

Na kraju, sasvim je jasno da ne treba tražiti rješenja za bolji, jači, snažniji privredni rast. Ona su tu, na stolu. Samo ih treba uvrstiti u zakonska rješenja i samim tim sprovesti u djelo. Vremena za to više nemamo, ono je iscurilo i zbog toga je potrebno odmah i hitno djelovati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.