Dugovanja
Pojedina preduzeća u BiH ništa drugo ne rade, osim što na postojeći dug dodaju samo novi. I tako u krug. Već godinama, pa i decenijama. Zbog takve njihove politike poslovanja dugovanja po osnovu poreza na dodatnu vrijednost (PDV), akcize i carine trenutno iznose skoro 550 miliona maraka.
Ta cifra je u julu ove godine nešto manja u odnosu na isti period lani. Tome je doprinijela uglavnom zastara dugovanja, odnosno otpis duga poreskim obveznicima. Mali, neznatni broj nesavjesnih poslodavaca odluči se da na kraju nakon niza godina izmiri državi obaveze i time se plasira na listu onih savjesnih.
Da je tako pokazuje i lista najvećih dužnika na kojoj su godinama jedni te isti poslodavci, koji samo povećavaju svoj dug na osnovu kamata. Ta lista, koju svaki mjesec objavljuje Uprava za indirektno oporezivanje, je pozamašna i na njoj se nalazi nešto više od 2.300 poreskih obveznika čija su dugovanja za porez, akcize i carine veća od 25.000 maraka.
Ti obveznici, od kojih neki imaju dugovanja i veća od deset miliona maraka, uglavnom više i ne rade nikakve poslove za koje su osnovani, već isključivo samo akumuliraju postojeći dug. Na kraju, iskustva pokazuju, da taj dug, obično na kraju bude otpisan jer se imovina dužnika obično već odavno razgrabljena i od firmi uglavnom ostanu samo oronuli zidovi. Od nekih, čak ni to.
Zbog toga je Uprava za indirektno oporezivanje prinuđena da otpiše milionske dugove. U ništa boljoj poziciji nisu ni poreske uprave Srpske i FBiH jer i one otpisuju milionske dugove za poreze i doprinose.
Zbog takve politike i oni poslodavci koji se nalaze u zoni savjesnih često se ugledaju na ove prve i vode se parolom: kada mogu oni da ne plaćaju obaveze, zašto bismo i mi. Zbog takve prakse ukupna dugovanja prema Upravi za indirektno oporezivanje i poreskim uprava teško da se uopšte mogu i sabrati na jednom mjestu. Ko je krivac za to? Niko drugi do inspekcijski organi jer su dozvoljavali da se dug samo akumulira prema državi, a da se s druge strane pojedinci samo bogate.
S druge strane svjesni smo i različitog tretiranja pojedinih poslodavaca od strane inspekcijskih organa. Pojedincima računi budu blokirani i za najmanji prekršaj i za sitan dug, dok se s druge strane drugima pušta da rade to što rade.
Zbog takve prakse i politike kompletna privredna slika jeste takva kakva jeste. Bolje ne može biti, jer to pored svega ne dopuštaju i nadležne institucije, koje dopuštaju da pojedinci prave milionska dugovanja. Dokle će tako biti, niko ne zna. Niti može pretpostaviti. Ali jedno je jasno, sigurno u skorije vrijeme ne možemo očekivati neke promjene. Njih svi obećavaju, ali malo ih ko provodi. Skoro niko.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
