Duga borba
Problem Trgovske gore kao lokacije za odlaganje nuklearnog otpada traje duže od dvije decenije, tačnije, još od 1999. godine, kada je Hrvatska usvojila program prostornog uređenja i izabrala upravo to mjesto za odlaganje radioaktivnog otpada. Od tada je krenulo postepeno da se otkriva pravo, ili bolje reći, ružno lice politike naših komšija.
Niko tada, kao ni danas, u Hrvatskoj nije pomislio na činjenicu da bi odlaganje otpada na ovom području ugrozilo zdravlje više od 250.000 stanovnika u slivu Une, kao i kompletnu životnu sredinu. Niko nije mario ni što bi trajno mogla biti uništena izuzetno perspektivna područja za razvoj turizma, poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, kao i da bi došlo do iseljavanja stanovništva, jer je najveći dio oslonjen na te vrste ekonomske djelatnosti. Hrvatsku ne koleba ni nepovoljnost terena, kao ni rizici od minskih polja, a kršenje propisa je tek posebna priča. Ostali su, a kako izgleda, i ostaće istrajni u svojim namjerama.
Deset domaćih stručnjaka iz raznih oblasti boravilo je juče na Trgovskoj gori gdje su se na licu mjesta upoznali sa planovima hrvatskih kolega u vezi sa gradnjom skladišta, a zbog onoga što su mogli čuti, nema mnogo razloga za optimizam.
Fond za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane “Krško” Hrvatske objavio je nedavno da kreće izrada studije o opasnosti od zemljotresa na lokaciji skladišta niskog i srednjeg radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Korak po korak sve su bliže svom cilju.
Okvirni sporazum za te poslove već je potpisan sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Zagrebu, a njime je precizirano da će studija biti urađena za potrebe projektovanja, bezbjednosnih analiza i procjene uticaja na okolinu, uspostavljanje i održavanje mreže seizmografa i akcelerografa oko Čerkezovca za preciznije mjerenje i bilježenje pomaka i ubrzanja tla tokom zemljotresa.
Sa druge strane, naše institucije imaju formiranih nekoliko radnih tijela, čija je misija da sagledaju svu problematiku i dostupnu prateću dokumentaciju Hrvatske po ovom pitanju, vodeći pravnu borbu. Spor i složen proces, ali proces od kojeg nikako ne smijemo odustati. Pa makar morali opet na ulice, kao 2019. godine u Novom Gradu, kada je nekoliko stotina građana protestovalo.
Odlučni i ujedinjeni učesnici skupa pokazali su tada kako ozbiljno ekološko zagađenje ne poznaje državne i entitetske granice, kao ni političku pripadnost. Izgleda da nas samo neka nevolja i može natjerati da zajedno djelujemo i borimo se na istoj strani. Sada je i na institucijama BiH da taj jedinstven stav ponove. I da budu istrajniji od komšija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
