Dretelj
Dok je "predmet Dretelj" u Tužilaštvu BiH godinama, i još, u fazi istrage, Međunarodno odjeljenje državnog tužilaštva Švedske podiglo je optužnicu protiv Ahmeta Makitana, osumnjičenog za zločine počinjene 1992. godine u logoru za Srbe Dretelj kod Čapljine.
Prije toga, u Norveškoj je za zločine u tom logoru osuđen Mirsad Repak na kaznu od pet godina zatvora i isplatu 100.000 KM žrtvama i njihovim porodicama.
Norveški i švedski tužioci i policijski inspektori dolazili su u BiH nekoliko puta i ispitali svjedoke i osumnjičene u "predmetu Dretelj".
Za to vrijeme, međunarodni tužilac Tužilaštva BiH Jude Romano koji vodi i istražuje taj predmet do sada nije podigao nijednu optužnicu.
"Lako je njima u Švedskoj, oni imaju jednog Makitana, a mi trista i jednog", reći će u Tužilaštvu BiH u pokušaju da opravdaju višegodišnju "istragu" koja još nije dala nikakav rezultat.
Bilo bi interesantno čuti odgovore Romana, kao i bivšeg i sadašnjeg glavnog tužioca Tužilaštva BiH Marinka Jurčevića i Milorada Barašina, na pitanja, od kojih je prvo šta su zaista uradili u "predmetu Dretelj" svih ovih godina.
Jesu li, možda, saslušali svjedoke koji su i javno priznali da su naredili i izvršili ubistvo logoraša Jove Balabana i Bože Balabana?
Jesu li, barem, provjerili tvrdnje svjedoka i logoraša ko ih je u Dretelju najviše mučio, ko silovao i na koji su se način zločinci iživljavali?
Jesu li provjerili tvrdnje HOS-ovog oficira, koji je 1992. bio na funkciji u logoru Dretelj, da su za zločine najodgovorniji komandant logora i njegov osnivač kapetan Ivan Petrušić i pukovnik Ivica Primorac, i jesu li saslušali iste?
Jesu li, kao što je to prije nekoliko mjeseci uradio šef Odjeljenja za ratne zločine švedske policije Tomas Akhajm, saslušali HOS-ove oficire, dakle pripadnike Armije BiH iz Dretelja, Derviša Kurtića, Salku Dedića, Zerinu Šutu, Gordanu i Marinu Grubešić?
Imamo dosta razloga da, i pored obimnosti predmeta, mnogih ratnih zločina počinjenih u BiH i nedostatka tužilaca, povjerujemo u to da Tužilaštvo BiH vrši selektivnu istragu i da se mnogo brže procesuiraju predmeti u kojima su za ratne zločine osumnjičeni Srbi.
Pravi primjer za to je i ćutnja tužilaštva u predmetu ratnih zločina koje je počinio Atif Dudaković, a o čemu postoje i dokazi i svjedoci.
Sudeći prema radu pravosuđa u ovim predmetima, pravda za Srbe u BiH i dalje je spora ali nedostižna.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
