DPS Bihać
Dok BiH arče i kuluče svi i svja, dok stranci uređuju baš svaku sferu života, a kriminalci postaju ugledni građani, za opasne i nepoželjne proglašavaju se književnici i umjetnici. Kad je pero ili kamera postala opasnija od namještenih tendera i osionih diplomata, vjerovatno niko ne zna i nikada neće znati.
Posljednji primjer dolazi iz Bihaća gdje je tamošnje Gradsko vijeće za persone non grata proglasilo Muharema Bazdulja, Emira Kusturicu i Petera Handkea zbog, kako su naveli, negiranja genocida. Slavodobitno su vijećnici objavili da istaknuti književnik, nobelovac i dobitnik najvećih filmskih priznanja nisu dobrodošli u ovaj grad. I ova situacija se može opisati samo onom narodnom da “čega se pametan stidi, budala se ponosi”.
Ovakav odnos prema pisanoj riječi, filmu ili bilo kojem drugom obliku umjetničkog izraza put je u propast i posrnuće društva iz kojeg se teško izlazi i koji neminovno vodi porazu.
Ne tako davno, do srži korumpirana i autokratska vlast Mila Đukanovića i njegovog DPS-a u Crnoj Gori zabranila je ulazak u tu državu piscu Matiji Bećkoviću, pjevaču Vladi Georgijevu, istoričaru Aleksandru Rakoviću i drugim licima označavajući ih kao ljude opasne za bezbjednost i nacionalne interese Crne Gore. Za to vrijeme, šverc cigareta i narkotika je cvjetao kao u najbolja vremena, javni dug je dostigao istorijski maksimum, narod je ostajao bez posla, a obračuni mafije postali su svakodnevica. Milo Đukanović i njegov DPS su platili cijenu na izborima, ali takvo djelovanje i obračunavanje sa neistomišljenicima uz korišćenje fašistoidnih sredstava ostavilo je “spaljenu zemlju” i duboko podijeljeno društvo.
Kada govorimo o Bihaću, taj grad u kojem je nekada zasjedao AVNOJ u vrijeme Jugoslavije bio je respektabilno mjesto, u koji su svraćali skoro svi. Danas, on je zbog odnosa političara i lokalnih kabadahija postao trećerazredna kasaba u koju jedino dolaze migranti. Dakle, tamo gdje nema perspektive, gdje sve tone i propada, pristupa se ovakvim bijednim i plitkim potezima.
I nije važno da li će vlast u Bihaću proći kao ona u Crnoj Gori, jer ovakve odluke ostavljaju jedino podjele među ljudima, one štete samo običnom čovjeku. Niti će onom lokalnom biznismenu ili političaru biti manje para u džepu, niti će Bazdulju, Kusturici ili Handkeu tako nešto naštetiti u karijeri.
Tako da, ako zanemarimo činjenicu da su takve odluke donosili samo nedemokratski režimi, ona je, prije svega, glupa zbog toga što će obični čovjek da se svađa oko onih kod kojih se ništa neće promijeniti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
