Dobre i loše vijesti
Ukupni depoziti stanovništva u komercijalnim bankama u BiH na kraju septembra 2023. godine iznosili su 15,57 milijardi maraka i veći su za 1,35 milijardi ili 9,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
I dok bankarski sektor u svijetu kleca na staklenim nogama, u BiH je, ma kako to nevjerovatno i čudno zvučalo, više nego stabilan. Neki čak navode kako je on i prelikvidan.
Prisjetimo se samo nedavne bankarske krize u SAD, kada je nekoliko banaka propalo zbog raznih strahova i iznenadnog podizanja depozita. Na svu sreću, evropske banke uspjele su da izbjegnu jedan takav scenario, nakon državnih intervencija, odnosno centralnih banaka.
Kako onda objasniti da je kod nas došlo do povećanja depozita? Kao prvo, očigledno je da jedan dio građana u BiH natprosječno dobro živi. Koliki, to je teško reći. Oni su do sada, kako bi sačuvali vrijednost svog novca, kupovali uglavnom nekretnine, što je u prethodnom periodu dovelo do pravog građevinskog buma, ali onda i nenormalnog rasta cijena stanova. To je posebno bilo vidljivo u većim gradskim sredinama, pa je tako cijena kvadrata u Banjaluci u pojedinim slučajevima otišla i na nevjerovatnih 6.000 maraka, kao da se radi o projektu “Banjaluka na vodi”.
Novi podaci ukazuju da je dio tih ljudi vjerovatno procijenio da im se više ne isplati kupovina stanova, te da im je novac u ovim turbulentnim vremenima najsigurniji u bankama.
Ovo u isto vrijeme pokazuje da postoje i ogromni strahovi od pokretanja nekih novih biznisa, ali i da same banke trenutno ne znaju šta da rade sa tolikim depozitima, osim da reklamiraju brze potrošačke kredite. Ukoliko su tačne ove pretpostavke, to znači i da građevinski bum, koji je u posljednje vrijeme održavao privrednu krvnu sliku stabilnom, polako prolazi.
U tim okolnostima banke bi trebalo da pokažu više razumijevanja, upravo zbog pomenute prelikvidnosti, i omoguće povoljnije kreditne linije, pogotovo jer do sada nisu bile prinuđene da do svježeg novca dolaze zadužujući se po visokim kamatnim stopama koje je uvela Evropska centralna banka kako bi se izborilo sa zahuktalom inflacijom.
Ekonomisti odavno upozoravaju da je vrijeme jeftinog novca prošlost, ali ako imamo situaciju kao ovu sada u BiH, da dolazi do rasta depozita, onda bi banke trebalo da pokažu više poslovne solidarnosti.
Najcrnji scenario bio bi da taj novac bude izvučen ili preusmjeren na neka ino-tržišta kao sredstvo spasavanja neke od posrnulih evropskih ekonomija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
