Dobre i loše namjere
Iza aktuelne vlasti na zajedničkom nivou u BiH je nekoliko mjeseci rada, uz manje turbulencije, ali s namjerom da, kako i sami tvrde, određene stvari, koje su bitne za sve, sprovedu u djelo. Onako kako su se i dogovorili kada su krajem prošle godine, na iznenađenje mnogih, veoma brzo poslije izbora stavili potpise na usaglašene principe djelovanja do kraja mandata, odnosno 2026.
Iako sve ide poprilično dobro za sada, razlike su i te kako vidljive. Svaka od strana ima svoje ciljeve, i javne i pritajene, ali ne prave toliki razdor kao što je to bio slučaj u prošlim sazivima.
Međutim, za slavlje je prerano. Već se pokazalo kako sve može da se poljulja i samo pominjanje da, na primjer, BiH napreduje ka članstvu u NATO-u ili da je u knjige potrebno svu imovinu upisati na ime BiH, a tek dolaze na dnevni red i one stvari o kojima hrvatski i bošnjački politički predstavnici ne mogu da postignu dogovor. Na prvom mjestu, izmjene izbornih pravila koje traže i izmjene Ustava.
Izazova, i novih i onih nadaleko poznatih, je pun spisak. Toga su svjesni svi, od početaka iz davnih godina pa sve do danas, ali uvjeravaju da su ovaj put i spremni da guraju naprijed, uz maksimalno dogovaranje i uvažavanje volje tri konstitutivna naroda u BiH te brisanje diskriminatorskih odredaba i u slučaju onih stanovnika koji kažu da nisu ni Srbi, ni Hrvati, ni Bošnjaci, već da pripadaju kategoriji "ostalih".
S druge strane, osim na unutrašnjem planu, dosta turbulencija ima i kada je riječ o odnosima prema komšijama u regionu, ali i evropskom putu za koji su, još, svi u BiH.
Prvi dnevni red koji će na jednom mjestu sabrati otvorena pitanja u regiji biće onaj za predstojeću zajedničku sjednicu Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske koja je planirana za 20. jun u Zagrebu. Možemo očekivati, a to najavljuju predstavnici srpskog naroda u Savjetu ministara, da akcenat bude stavljen na problematiku u vezi sa namjerama susjedne Hrvatske da na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini BiH, skladišti radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane "Krško", ali i na granici s obzirom na migrantski talas i sve ono što je za BiH donijelo članstvo Hrvatske u EU. Mahom u negativnom smislu.
Međutim, izgleda da ima i onih koji bi da zakomplikuju odnose između dvije zemlje u startu, predlaganjem da jedna od tema zajedničke sjednice Savjeta i hrvatske Vlade bude saradnja sa NATO-om.
Odgovor od strane Srpske je stigao ekspresno - o tome nema nikakve potrebe da se priča u Zagrebu, a moglo bi samo unutar granica BiH. I to bi trebalo da bude jasno svima. Ako pojedinci na domaćem terenu ili u svijetu vjeruju da ovdašnji političari jedno misle, drugo pričaju, a treće rade kada je riječ o odnosima BiH i te vojne alijanse, koja je ubijala nedužne bez imalo griže savjesti, treba samo da čuju šta kaže upravo taj narod koji su gađali. I to da i poštuju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
