Đački ormarići nedosanjani san
Iako sve veći broj osnovaca u Srpskoj ima deformitet kičme zbog preteških đački torbi, nažalost, ovim problemom gotovo niko se ne bavi.
Nadležni u oblasti obrazovanja tu i tamo osmisle neku mjeru kako bi učenici nosili lakše ruksake, međutim, u praksi sve ostaje mrtvo slovo na papiru. Da većinu nije briga što će djeca biti pogurena, nositi ortopedska pomagala i često boraviti po ambulantama pokazuje i podatak da je od 187 osnovnih škola u RS svega 29 njih sprovelo preporuke Republičkog pedagoškog zavoda o smanjenju težine torbi, odnosno obezbijedilo ormariće i prostorije u kojima đaci mogu ostavljati školski pribor.
Ništa u tome ne bi bilo sporno da Pedagoški zavod ove mjere školama nije preporučio još početkom 2014. godine. Međutim, direktorima škola ni četiri godine nisu bile dovoljne da nabave ormariće ili obezbijede prostor u učionicama gdje bi đaci ostavljali stvari. Ruku na srce, velika je vjerovatnoća da škole koje su se oglušile o preporuke Zavoda nisu imale novca za realizaciju tih mjera, ali besparica ne može uvijek biti opravdanje za nerad i manjak entuzijazma.
Dok direktori govore “nemamo para da platimo struju i vodu koje škola potroši, a kamoli za neke ormariće”, izmiču nam projekti koji se finansiraju iz evropskih fondova. Javna je tajna da naše škole povlače najmanje novca iz tih fondova, iako su im milionska sredstva na raspolaganju.
S obzirom na to da niko nema odgovor na pitanje zašto ne posežemo za tim novcem, koji nam se praktično nadi na tacni, samo se nameće da rukovodstvo škola nije dovoljno zainteresovano da konkuriše za projekte tih fondova, čije prijave nisu ni teške ni komplikovane. Potreban je samo pristup internetu, poznavanje engleskog jezika i malo kreativnosti i mašte prilikom pisanja projekta da bi se napravio bar jedan korak u rješavanju ovog problema. Da nije samo novac problem, smatraju i roditelji učenika, koji su kao i uvijek spremni da pomognu školama kako bi djeci bilo bolje.
Radi zaštite i očuvanja zdravlja djece, koja predstavljaju budućnost ove zemlje, nadležni bi trebalo da rigoroznije kontrolišu škole i rukovodstvo, te sankcionišu sve one koji ne poštuju smjernice. Takođe, što hitnije treba organizovati i neku radionicu za direktore škola o tome kako da povuku novac iz evropskih fondova, jer zahvaljujući tim donacijama naše bi škole mogle biti modernije i uređenije, a đaci srećniji i zdraviji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
