Dejton
Svake godine, počev od 1995, polovinom novembra počnu da se predu različite priče na temu Dejtonski mirovni sporazum.
Jedni tvrde da je loš, drugi da je dobar, a treći bi voljeli da su i oni malo više zastupljeni u njegovom sadržaju.
Tako se u BiH gotovo svi osjećaju zapostavljenim i nezadovoljnim onim što im je Dejton dodijelio ili onim što je kasnije proizašlo iz njega.
Sasvim je sigurno da je on na međunarodnom planu definisao Republiku Srpsku i FBiH, dao im nadležnosti i granice u kojima treba da đeluju. A BiH je definisana samo kao okvir u kojem đeluju Srpska i Federacija.
Ali, godinama se to promijenilo, oni koji su bili nezadovoljni minimiziranjem uloge BiH nastojali su da to promijene i tako su različitim intervencijama oduzete mnogobrojne nadležnosti entiteta.
BiH je postala institucionalni mehanizam za ostvarivanje želje o unitarnoj BiH, i to sve zahvaljujući intervencijama međunarodne zajednice koja nije poštovala sopstvena dokumenta, među kojima je i Dejtonski sporazum.
Sve to bilo je moguće, jer su jedni tvrdili da je njegov "duh" drugačiji od "slova", što im je omogućavalo da ga različito tumače.
Međutim, svi ti pokušaji nisu uspjeli da umanje značaj osnovnih načela uspostavljenih u američkoj vojnoj bazi Rajt-Peterson.
Značaj koji ima Dejton je višestruk, zaustavljen je rat i stradanje, stvoren je sistem u kojem suprotstavljene strane mogu da kreiraju svoj život a da ne utiču pretjerano jedna na drugu, a taj njihov sistem međunarodno je priznat uz uslov da se samo o jasno određenim pitanjima strane moraju sporazumijevati.
Danas gotovo da je potpuno narušeno to uređenje... a oni koji su tome doprinijeli i zbog kojih danas nema napretka ni za jedne, ni za druge, a ni za treće i ostale redom, neka snose odgovornost za to.
Trebaju, a jednog dana zasigurno i hoće, bar do tada dok ne shvate da je jedini mogući okvir za BiH upravo onaj Dejtonski i nijedan drugi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.