Dejton jedan od najuspješnijih sporazuma
Dejtonski mirovni sporazum je jedan od najuspješnijih međunarodnih ugovora, jer se uspješno primjenjuje već dvije decenije. To potvrđuje stvarnost u entitetima i u BiH, ali i mnogobrojni naučni i stručni skupovi koji se održavaju širom svijeta povodom dvadesetogodišnjice uspješne primjene ovog sporazuma.
Dejtonskim mirovnim sporazumom ostvarene su tri osnovne vrijednosti: zaustavljen je rat i uspostavljen mir, Ustavom je ustanovljeno dvoentitetsko državno uređenje federalno-konfederalnog tipa i ustanovljeni su ustavni mehanizmi i institucije za uspješno ostvarivanje i zaštitu takvog uređenja. Ovim sporazumom nije stvorena idealna država - država blagostanja, jer takvih država i nema u svijetu, ali nije stvorena ni država levijatan (čudovište). Stvoren je jedini mogući održivi oblik državnog uređenja. Pronađen je kompromisni model, kojim je eleminisana unitaristička i separatistička koncepcija i ustanovljena složena državna organizacija sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Do ovakovog rješenja moglo se doći i ranije, bez sukoba, još Kutiljerovim planom, da je bilo dovoljno političke mudrosti, demokratske svijesti i kulture, ali i manje miješanja inostranih faktora.
Postojeće ustavno uređenje ustanovljeno je Aneksom IV - Ustavom BiH i to nakon četvorogodišnjeg dogovaranja, pregovaranja i planova - od Kutiljerovog i Vens-Ovenovog, preko plana Kontakt grupe, Ženevskog, Njujorškog, pa do Dejtonskog. Ustav BiH je izdiferencirani i kompromisni akt, koji je, kao takav, i jedino moguć za BiH. U Dejtonu su Ustav pisali ugledni pravnici i mogli su, u formalno-pravnom smislu, napisati i bolji, ali su se odlučili za ovakav koji je održiv i primjenljiv u bosanskohercegovačkim prilikama. Ta održivost dokazala se dvadesetogodišnjom uspješnom primjenom.
Međutim, neki nedobronamjernici u BiH i u međunarodnim krugovima nisu zadovoljni ovakvim ustavnim uređenjem, pa su raznim zakulisnim i nelegalnim postupcima, naročito preko visokog predstavnika, narušavali Ustav i ustavni poredak. U posljednje vrijeme oni sve više priželjkuju tzv. "raspakivanje" Dejtonskog sporazuma, posebno Aneksa IV - Ustava BiH. Istina, za "raspakivanje" Dejtonskog sporazuma i za takozvani "Dejton 2" nema nikakvog zvaničnog zahtjeva. To podstiču neodgovorni i trećerazredni političari iz zemlje i inostranstva.
Pokretanje većih promjena sporazuma ili Ustava u današnje vrijeme, u ovako konfuznoj međunarodnoj situaciji i u doba pojačanog i agresivnog terorizma, nekontrolisanih velikih migracija i otvaranja novih ratnih žarišta, bilo bi, u najmanju ruku, neozbiljno i rizično. Brzopleto i nepromišljeno ulaženje u temeljne promjene stvorilo bi u jednoj mirnoj i relativno uspješnoj složenoj državi nesigurnost i strah od povratka u devedesete, ratne godine. Zato se pitamo kome je stalo do rušenja jednog od najuspješnijih sporazuma. Svako razuman ko želi mir i razvoj BiH i njenih entiteta apelovaće da se Dejtonski sporazum ne mijenja, već da se ozbiljno i savjesno primjenjuje.
RAJKO KUZMANOVIĆ, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS i nekadašnji predsjednik Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
