Bura u kantonu
Iako se čini da je migrantski pritisak na BiH daleko manji nego što je bio slučaj ranijih godina podaci iz bilježaka domaćih službi nedvosmisleno ukazuju da to nije tako te da smo i dalje veoma poželjna stanica na njihovom putu ka Evropskoj uniji.
Sam početak migratske krize, 2017, odnosno 2018. godine ostao je upamćen po velikim problemima, prvenstveno na teritoriji Unsko-sanskog kantona, na kojem je većina ilegalnih izbjeglica vidjela najbolju šansu da pređe u susjednu Hrvatsku, kao članicu Unije i odatle kuda ih noge nose.
Otvarani su i zatvarani prihvatni centri za migrante, a najviše pažnje, osim verbalnih sukoba između lokalnih zvaničnika i onih na nivou BiH, je izazvalo preuređivanje kampa “Lipa” u svojevrsni privremeni centar gdje su im u rekordnom roku obezbijeđeni bolji uslovi za život nego oni u kojima su godinama srpski povratnici u tom kantonu.
Kako su dani odmicali, lokalno stanovništvo je, ipak, malo odahnulo, jer je vlast, uz pomoć inostranih partnera, uspjela da se izbori za neke ciljeve i smanji pritisak na kanton, a i sami migranti su otvorili karte u potrazi za bržim i lakšim putevima do evropskog tla.
Međutim nemali broj puta se s pravom sticao utisak da, koliko god i sami migranti ponavljali da im BiH nije cilj, već Evropa, neki se prave i gluvi i slijepi te ih na sve načine pokušavaju zadržati što dalje od granica EU. Odnosno u BiH, koja je i na njihovim mapama samo usputna stanica.
Ipak, situacija bi se, prema nekim navodima, ponovo mogla zakomplikovati zbog tvrdnji koje stižu ponovo iz Unsko-sanskom kantona i premijera u tom dijela dijelu zemlje da im migranti ponovo prijete pred pragom.
Osim toga pominju i da je u blizini “Lipe” otvoren i poseban centar u koji bi trebalo da budu smješteni oni najopasniji migranti koji su pravili već probleme i kojima ne bi bilo ništa specijalno da to isto ponove.
Ti navodi su, s pravom, digli na noge ponovo i tamošnje mještane koji su se, opet ni krivi ni dužni, našli u poziciji da zaključavaju kuće i brinu de kako će im djeca doći od kuće do škole i nazad.
S druge strane na scenu se vraćaju suprotstavljene izjave nadležnih u BiH jer jedni tvrde da je specijalni centar počeo s radom, drugi kažu da od toga nema još ništa, ali i da za većinu stvari treba pitati EU jer stoji iza svega.
U ovom slučaju sve treba detaljno ispitati i bez teških riječi vidjeti koji je najbolji put za izlazak iz nove migrantske krize koja se nazire.
I Evropi se, izgleda, mora staviti do znanja da migranti žele nju, a ne BiH i da nije lijepo drugima dijeliti lekcije o humanosti i ljudskim pravima, a njih se ne držati. Ako već imaju novca, a očigledno da imaju, neka Evropa na svojom teritoriji gradi kampove i centre te, što je logično, bude pravi primjer svima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
