Bujrum po Ustavu
Američki ambasador u BiH Erik Nelson pustio je duha iz boce izjavom da Dejton i Ustav BiH treba da se reformišu. Ambasador najmoćnije svjetske sile, čiji diplomata Ričard Holbruk se smatra tvorcem mirovnog sporazuma potpisanog u novembru 1995. godine u vazduhoplovnoj bazi u američkom gradiću Dejtonu po kojem je sporazum i nazvan, svojom izjavom je na površinu ponovo izbacio pitanje ustavnih promjena, iako je jedini dogovor koji su političari u BiH postigli u vezi s tim pitanjem jeste da se to pitanje ne otvara.
U Sarajevu su jedva dočekali priču o reformi Dejtonskog mirovnog sporazuma koji odavno nazivaju ludačkom košuljom, pa su požurili da se dodvore ambasadoru Nelsonu podsjećanjem da je Dejton američko čedo, te da samo oni mogu da ga mijenjaju.
S druge strane, zvaničnici Srpske i lideri srpskih političkih partija složni su u stavu da promjene Dejtona nema bez saglasnosti Republike Srpske i njenih institucija. Taj jedinstveni stav srpskih političkih lidera svakako ohrabruje, ali ono što je paradoksalno jeste to što podsjeća na neka ranija vremena kada su svi političari iz Srpske govorili jednim glasom, a Republika Srpska ostala bez svoje vojske. Ne treba ipak biti maliciozan, pa vjerovati da će zbog ponovnog jednoglasja ostati bez, daleko bilo, policije ili neke druge nadležnosti.
U tom smislu najbolji odgovor ambasadoru SAD dao je srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik koji je rekao da je inicijativa dobra, jer je ambasador uvidio gdje su problemi u BiH, podsjećajući da su Dejtonski sporazum kršili samo oni čiji je posao da ga čuvaju - visoki predstavnici u BiH.
“Visoki predstavnik, taj masovni kriminalac, otimao je nadležnosti Srpskoj i prenosio ih na nivo BiH, iako ona nema pravo na te nadležnosti”, poručio je Dodik, dodajući da Nelsonovu inicijativu slavodobitno dočekuju u Federaciji BiH, misleći da će prenos nadležnosti biti “pokriven” ustavnim promjenama.
I potpuno je u pravu, jer iz Sarajeva svako pominjanje ustavnih promjena dočekuju kao priliku za otimanje nadležnosti Srpske. U svakom slučaju, nije beznačajna činjenica da je u eter i to sa visokog diplomatskog nivoa ponovo plasirana priča o ustavnim promjenama. Drugim riječima, sasvim je realno da je pred nama neki novi butmirski, prudski ili neki treći proces ili mjesto na kojem će međunarodni zvaničnici okupljati domaće političke lidere, zavrtati im ruke i ubjeđivati u neophodnost ustavnih promjena.
Na sreću, niko ne očekuje da će se u izbornoj godini desiti nešto tako krupno, a i kada se i ako se desi, ustavne promjene mogu da znače i samostalnost Srpske, pa što bi rekli u Sarajevu - bujrum.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
