Borba sa oblacima

Olujno nevrijeme koje je u nedjelju naveče pogodilo Srbac, Gradišku, Semberiju i Posavinu nanijelo je, prema prvim procjenama, milionsku štetu poljoprivrednicima, a stradali su i mnogi objekti.

Sličnim dešavanjima svjedočili smo i krajem juna, a prema prognozama stručnjaka, zbog nemarnosti prema planeti, priroda će nam u budućnosti mnogo učestalije pokazivati svoju ćud.

Na njenom udaru prva će biti poljoprivreda, grana od koje zavisi šta i koliko ćemo jesti. Zbog toga bi se svako od nas trebalo da zamisli šta može uraditi i kako se prilagoditi novonastaloj situaciji. 

Upotreba modernih tehnologija jedan je od načina da se smanje negativne posljedice i Srpska je tim putem već krenula.

U koštac sa gradonosnim oblacima, koji su posljedica klimatskih promjena, hvata se već duži niz godina. Projektom modernizacije raširena je mreža protivgradnih stanica, instalirani najmoderniji radari u Evropi a nabavljeni su i lanseri koji vode bitku sa tamnim oblacima. Na red je došla nabavka letjelice koja bi u Srpsku trebalo da stigne ove godine. Njen zadatak biće razbijanje gradonosnih oblaka na područjima gdje postoji zabrana ispaljivanja raketa zbog avio-saobraćaja, što bi trebalo značajno doprinijeti umanjenju šteta od grada.  

Novi avion pomoći će strelcima koji danonoćno rade ne bi li sačuvali žitna polja, povrtarske kulture, vinograde i voćnjake. Samo ove godine ispalili su više od 850 raketa u oblake i svojevrsni su heroji s obzirom na to da su najzaslužniji što našu Republiku nije pogodio grad veličine narandže koji je u susjednoj Hrvatskoj i Sloveniji izazvao pustoš.

Međutim, poljoprivrednici moraju da znaju da se, uprkos modernizaciji i nabaci novih uređaja, ne mogu u potpunosti osloniti u protivgradnu zaštitu. Namjere silovite prirode neće uvijek spriječiti rakete. I to nije ništa novo jer je i do sada zaštita znala zakazati. Iako je više puta bila uspješna i efikasna, ovaj narod pamti i godine kada je grad desetkovao poljoprivrednu proizvodnju. Samo lani je šteta na području Prijedora, Banjaluke i Laktaša premašila 16 miliona KM.

Domaći proizvođači moraju povesti računa o dodatnim ulaganjima ako žele živjeti od svoga rada. Osim ugradnje protivgradnih mreža i okretanja plasteničkoj proizvodnji, kao opciju imaju i osiguranje usjeva koju godinama uporno izbjegavaju.

Država ima zadatak da prati svjetske trendove koje doprinose zaštiti poljoprivrede, ali mnogo brže nego što je to sada slučaj s obzirom na to da zemlje Evropske unije praktikuju razbijanje gradonosnih oblaka iz aviona već duži niz godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.