Bolje zanat nego biro

Plan upisa kreiraće na osnovu sprovedenih anketa među učenicima devetih razreda i stanja na biroima, gdje će, kako uvjeravaju iz rukovodstva škola, najveću pažnju posvetiti promociji zanata.

Neke od njih predložiće i uvođenje novih zanimanja za koja su poslodavci izrazili dugogodišnje potrebe.

Ipak, biti zanatlija, ma koliko uvjeravali đake da je isplativo i poželjno, i dalje nije dovoljno atraktivno.

Od zanata ih odvraća i činjenica da bi sa njim morali neprestano raditi, što nije "kul" u zemlji gdje više od polovine mladih sanja zaposlenje u državnim preduzećima.

Izgleda da bi povećali interesovanje za upis u ove škole treba promijeniti cijeli sistem vrijednosti, ali i status tih profesija.

Osim toga, zbog potreba tržišta trebalo bi sprovesti i reformu srednjeg stručnog obrazovanja sa akcentom na kvalitetnoj praksi. Danas, za mnoge obrazovne programe u srednjem stručnom obrazovanju nije u potpunosti jasno da li pripremaju učenike za dalje obrazovanje ili za rad. Praktična nastava je, nažalost, u mnogim oblastima samo mrtvo slovo na papiru.

Tu je i potreba za otvaranjem većeg broja radnih mjesta i to posebno u proizvodnom sektoru. Ali to je drugi problem, kao što je i problem nezaposlenosti, koji očigledno ne rješava nastojanje masovnog broja mladih da završe fakultete i postdiplomske studije.

Praksa je posljednje decenije pokazala da do posla lakše dolaze oni sa manje škole, a više praktičnog znanja, nego oni koji su godine proveli učeći teorije.

Stare zanatlije tvrde da dobar majstor uvijek nađe posla, ali mladi i dalje ne žele biti sajdžije, obućari ili profesori matematike ukoliko biraju studije, već radije upisuju suficitarna zanimanja, gdje potom na zaposlenje čekaju i po nekoliko godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.