Atentat na demokratiju
Je li BiH zakoračila na stazu smirivanja političkih napetosti, ili je bačena u vrtlog novih neizvjesnosti? To pitanje ima smisla da se postavi poslije izbora novog rukovodstva FBiH i članova Vlade tog entiteta po volji četiri stranke potpisnice SDP-ove platforme, ali suprotno većinskoj glasačkoj volji Hrvata izraženoj na izborima u oktobru prošle godine u korist dva HDZ-a.
Niti u jednoj od zemalja koje su pola vijeka stenjale pod komunističkom čizmom nije se, poslije pada komunizma, dogodilo tako drastično gaženje glasačke volje kao što je to trenutno slučaj u BiH. Načinom na koji se utemeljuje vlast u BiH oživljava se komunistička praksa u kojoj se nije pitalo građane koga žele da ih predstavlja nego je to umjesto njih radila partija. Razlika je samo u formi - komunistički vlastodršci nisu ni raspisivali izbore te su u vlast instalirali ljude po političkoj podobnosti, a sada su, ruku na srce, raspisani izbori ali od toga nema nikakve demokratske koristi ako se poništava volja onih koji su izašli na birališta. Brisanjem glasačke volje Hrvata u BiH izvršen je atentat na demokratiju. Takvo smaknuće temeljnog demokratskog principa - glasačke volje, tim je pogubnije što se dogodilo na tlu Evrope koja se želi dičiti svojim demokratskim stečevinama. Neuvažavanjem glasačkog opredjeljenja jednog od svoja tri konstitutivna naroda Bosna i Hercegovina postaje sličnija diktatorskim arapskim režimima čije je urušavanje u toku, nego demokratizovanim evropskim društvima u kojima je nezamislivo poništavanje glasačkog rezultata nekog naroda.
Zapravo, nije nepristojno upitati - hoće li se Bosna i Hercegovina evropeizovati ili arabizovati. Čemu služe tako slatkorječivi istupi međunarodnih, ali i domaćih birokrata, u kojima se traži evropeizacija Bosne i Hercegovine, ako se istovremeno na tlu BiH sprečava zaživljavanje evropskih vrijednosti? Jesu li upravljači sadašnjih procesa u BiH svjesni da se eliminacijom glasačke volje Hrvata stvaraju predispozicije za odmicanje hrišćana od muhamedovaca i obrnuto? I implikacija koje mogu proklijati iz takvog okruženja? Jesu li arhitekti sveznanja zanemarili opasnost da se grubim nasrtajem na ravnopravnost Hrvata sije sjeme novih nepovjerenja u BiH? Postoji li svijest kod apstraktnih moćnika da se tolerisanjem nepoštivanja glasačke volje stvaraju okolnosti u kojima se politička napetost za tren oka može izroditi u bezbjednosni problem Bosne i Hercegovine? Jesu li se usmjerivači političkih (ne)prilika u BiH preračunali? Ili se sve radi proračunato?! Zapljusnuti smo talasima novih nepoznanica. (Dnevnik.ba)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.