Vrijeme će promijeniti sve!

Uz ličnost godine izabran je i novinar godine. Ovaj put to je bio novinar "Oslobođenja" Esad Hećimović. Riječ je o novinaru koji nastoji razložno i razborito pisati svoje tekstove (izuzev kada je primoran da brani glavnu urednicu novine za koju piše). Riječ je o novinaru koji hrabro piše o temama o kojima se uglavnom šuti u Sarajevu. Valjda je zbog toga prošao najgora šikaniranja u magazinu "Dani" dok je njime vedrio i oblačio Senad Pećanin, a pomagala mu Vildana Selimbegović. Danas u "Oslobođenju" nema više Pećanina, ali ima Hećimovića i Selimbegovićke. Sada je ona glavna urednica, a on njen zamjenik.

"Dodikovo sijelo"

Dakle, čitaoci "Nezavisnih" su očigledno imali dovoljno razloga da proglase ovog novinara "novinarom godine".

Sjećam se kada je prošle godine Vanja Furtula dobila ovu prestižnu nagradu, sarajevsko "Oslobođenje", pardon magazin "Dani" (ali zar to nije jedno te isto?), je sa potpisom svoje banjalučke dopisnice Gordane Katane o Guzijanu objavilo krajnje neprijatan tekst. Ne samo o Guzijanu, nego i o cjelokupnoj manifestaciji. Manifestacija je proglašena nekakvim Dodikovim sijelom. Vanja izvrgnuta ruglu i ismijana. Povezana je i sa nekakvom Sanjom koje pišu za SNSD. Pročitali smo i da Vanja nikako nije zaslužila tu nagradu, jer dok je radila na BHT "nije je mogla ni u snu sanjati". E tu je Katana u pravu. Vanja dok je bila na BHT ili bilo gdje drugdje u Sarajevu nije ni mogla sanjati jednu takvu nagradu, ali ne zato što ne vrijedi kao novinar, nego zato što joj Sarajevo ne bi dalo takvu nagradu, jer nije odgovarala kalupima klanskog kotlinskog novinarstva.

Guzijan je tada prema pisanju Katane bio: "Propali student književnosti u Beogradu i pjesnik koji se od svog pisanja nije mogao najesti, uhljebio se koncem osamdesetih godina u banjalučkom listu 'Glas' (preteči današnjeg 'Glasa Srpske'). Da ne bi rata, za njega se ne bi znalo, no demokratija i kafansko 'svetosavlje', kako je nazivao svoje srbovanje, promovisali su ga u osnivača banjalučkog SDS. Nema nikoga od skoro sto hiljada Banjalučana, ali i onih koji su ostali, a nisu podigli tri prsta, da i danas ne osjeti grč u želucu sjetivši se njegovog imena. I činjenice da je uz sabraću iz SDS-a jedan od kreatora ideje etničkog čišćenja... E po takvom čovjeku ustanovljena je novinarska nagrada koja SNSD-ovim perom ispisuje kulturu dijaloga."

Put Majkićeve od "četnikuše" do uspješne žene

Dakle, Guzijan je četnik bez premca, rekli bi u Sarajevu. No, vrijeme čuda čini, pa tako se vremenom stvaraju i neobični neprincipijelni projekti, kao što je projekt "Oslobođenja" i "Nezavisnih novina" koje promovišu uspješne žene. Među prvim uspješnim ženama bila je i ona "četnikuša" Dušanka Majkić o kojoj je "Oslobođenje" pisalo takvim jezikom mržnje da se čovjeku ledi krv u žilama. Eh, danas je ta i takva Dušanka, jedna uspješna žena koju promoviše novina koja ju je satanizovala.

Ali nije to sve. Ove godine ni Guzijan nije više četnik. Doživio je reinkarnaciju, baš kao i sama nagrada koja po njemu nosi ime. Danas Gordana Katana piše: "Nagrada za novinara godine 'Nikola Guzijan', koju 'Nezavisne novine' dodjeljuju novinarima iz BiH za doprinos razvoju istraživačkog novinarstva i profesionalnih standarda u novinarstvu, ove godine pripala je Esadu Hećimoviću, zamjeniku glavne urednice Oslobođenja". A ko je glavna urednica? Ma ništa bitno, to je ona osoba pod čijom palicom su objavljene desetine tekstova protiv Željka Kopanje u kojima je predstavljen kao najopasniji kriminalac, podobar četnik, intimus Milorada Dodika i još koješta.

Kome su još principi bitni?

I još nešto za kraj. I manifestacija je promijenila karakter. Danas su: "Dodjeli nagrada prisustvovao veliki broj zvanica među kojima i predsjednik Srbije Boris Tadić, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik RS Milorad Dodik, premijeri FBiH i RS..." Prošle godine sve to je izgledalo ovako: "U slučaju 'Nezavisnih novina' nagrađeni su ama baš svi koji su po kriterijima najvećeg medijskog pokrovitelja u Republici Srpskoj, premijera Vlade RS osobno, ličnosti. Ličnost godine je Ivo Josipović, ličnosti odgodine i dogodine Boris Tadić i Filip Vujanović, a nije manjkalo ni (s)ličnosti razne vrste."

Eto, tako vrijeme mijenja sve: i ljude i manifestacije i nagrade i vrijednosti. A principi? Ma kao da su oni ikome bitni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.