Sarajevo i Pale lijepi naši gradovi (četvrti dio)

Do sada smo vidjeli da je ključna argumentacija u odbrani slobode medija da: ova sloboda osigurava nesmetan protok informacija i uspostavlja javni dijalog anonimnih komentatora na forumima. Ujedno sloboda medija na portalima, zbog anonimnosti autora, otvara i brojne "javne tajne". Ovaj stav o "javnim tajnama" je najinteresantnija odbrana anonimnog komentarisanja koje bi trebalo biti "iskren pokazatelj kritičkog mišljenja koje nas okružuje". No, o tom iskrenom mišljenju biće riječi nešto kasnije. Vratimo se još malo argumentaciji Depo portala koje je paradigma sarajevskog liberalnog novinarstva.

Obećanje

"Depo portal nikada neće podržati hajku na bilo kojeg pojedinca, člana bh. društvene zajednice zbog njegovih političkih ali i drugih javnih stavova, bez obzira koliko oni bili različiti od stavova bilo kojeg člana naše redakcije ili samog vlasnika portala."

Kažu da je ono što dolazi na kraju nekog obraćanja uglavnom najbitnije za samu namjeru obraćanja. I ova konstatacija, koju nam nudi urednica Depo portala, da mišljenja javnih ličnosti čiji stavovi se ne slažu sa stavovima vlasnika portala ili članova redakcije neće biti predmetom hajke, ostavljena je za sami kraj. Imajući u vidu bh. medijsku scenu ne možemo a da se ne zapitamo kako bi tek izgledale novine ili mediji u kojima bismo uistinu imali i formalno priznate takve hajke.

Bolna je istina da surove hajke možemo skoro svaki dan viđati u nekim sarajevskim građanskim dnevnim novinama. Dovoljno je da neko napiše tekst koji nije u saglasnosti sa mišljenjem urednice ili "korporacijom" kojoj ta novina pripada. Osim hajke, tamo se može dobiti i otkaz. Kratka i jasna obavijest o raskidu radnog odnosa. Kada je na djelu otkaz, hajka je čisti suvišak. Nakon uklanjanja nepoželjnih novinara, hajka se još može doimati kao pokušaj otvaranja "javnog dijaloga". Hajka nije uvijek pisanje uredničkih tekstova ili kolumni saradnika protiv (prije svega ličnosti) neistomišljenika, nego i otvaranje foruma na kojima se uglavnom ostavljaju komentari onih anonimnih građana koji odražavaju stav uredništva, pa tako taj nedemokratski huškački posao pod izgovorom slobode javnog dijaloga obavljaju sami (u nečasne svrhe instrumentalizovani) građani.

Kome je ljepše

I konačno, vratimo se posljednjoj rečenici obraćanja uredništva Depo portala koja je pretvorena u naslov teksta, a glasi da su "Sarajevo i Pale naši lijepi gradovi; kome je ljepše u Sarajevu ili na Palama - za nas je, također, stvar ličnog izbora". Istina je da su oba grada naši lijepi gradovi, samo što se poimanje riječi "naši" bitno razlikuje kada se govori o ovim gradovima i uvijek ima jasan geopolitički smisao. Kada neko iz Sarajeva kaže da je Sarajevo njegov lijepi grad, on pri tome implicira i pripadnost većinskoj etničkoj zajednici, a bogme izražava i svoj politički stav, htio on to ili ne. A uglavnom to hoće, i te kako hoće. I u tome nema ništa problematično. Ali kada neko iz Sarajeva kaže da su Pale lijep grad onda to uvijek govori neki preostali sarajevski četnik-petokolonaš. Kada neko odseli iz Sarajeva na Pale dobrovoljno, a takvih primjera ima puno, onda se ne kaže da je odselio zato što je Sarajevo skučeno za njega i njegove potrebe, nego da je u njemu proradila četnička krv i da je otišao kod svojih. Kada neko u Sarajevu postavi pitanje: "Zašto treba da odselim na Pale", i pri tome navodi sadržaj teksta u kome se jasno vidi da ga je neko prethodno tjerao na Pale, onda je gore i od samog tjeranja izjaviti da je u pitanju sloboda izbora i da su oba grada "naši lijepi gradovi". Nisu oba grada "naši lijepi gradovi" za one koji tjeraju ili za one koji u tom istjerivanju ne vide problem. Oni su "lijepi naši gradovi" samo za one ljude koji ne vide razliku između "njih tamo i nas ovamo", nego i jedne i druge uvažavaju u njihovoj različitosti i potrebi da budu svoji i različiti. Oni koji govore o lijepim gradovima i slobodama životnog izbora ne čine to zato što uistinu smatraju sve te gradove "lijepim našim", jer u isto vrijeme  znaju da je takvo  "javno iseljavanje" nekoga iz Sarajeva u lijepe naše  Pale ili, ne daj Bože, u Grude ili Široki, najgori čin uništenja te ličnosti u Sarajevu. Što li je to tako kada sve pršti od multikulture?

Podjednako poštovanje

Biće to zaista stvar ličnog izbora i sloboda kretanja kada najglasniji u Sarajevu, kada depo portali i ostali budu imali podjednako poštovanje prema građanima Pala, Sokoca, Širokog, Ljubuškog i ne budu u njima vidjeli nacionaliste koji ruše isključivo njihovo viđenje multikulture. Kada ih budu tretirali kao ravnopravne građane koji imaju pravo da vole i ne vole ovu zemlju, da hvale i kritikuju kao ravnopravni građani sve ono što im smeta, da predlažu uređenje zemlje koje im se čini najpravednijim. Do tada, izgleda da je samo Sarajevo "naš lijepi grad", a ostali gradovi naše lijepe zemlje su samo adrese za protjerivanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.