Putovanje kroz Kosmos

"Kosmos" je prije rata zapošljavao 1.600 ljudi i bavio se namjenskom industrijom za potrebe ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane. Sada zapošljava 245 radnika i bavi se uglavnom uslužnom djelatnošću u energetskom sektoru.

Istorija

Još 1952. godine u Banjaluci je osnovan Centar za obuku radarskih stručnjaka, a stručnjaci su 1958. godine dobili zadatak i formirali tehnički remontni zavod "Kosmos". Pod imenom Vazduhoplovni zavod "Kosmos" bio je u sastavu Vojske SFRJ.

U "Kosmosu" su se proizvodili radarski raketni i računarski sistemi, vršio se generalni remont radara, raketnih sistema, mjerne opreme, sami su razvili proizvodnju rezervnih dijelova za remont.... "Kosmos" je gradio pokretne aerodrome i pokretne piste, a uz remont vršili su praktičnu obuku stranih kadrova i u Banjaluci i u inostranstvu. U Libiji su radili elektrokabinete za praktičnu obuku kadeta, a čak i udžbenike za njih koje je štampao "Glas".

U "Kosmosu" je izumljen i tzv. "mamac" uređaj koji fingira frekvenciju radara i kojeg avion prepoznaje kao radar, iako to nije. Upravo taj "mamac" bio je jedan od ključnih uređaja odbrane u NATO bombardovanju Srbije.

"Kosmos" je imao vrhunske stručnjake, a oni koji su tih godina radili izdvajaju inženjera Dragišu Miletića, koji je u korak sa svjetskim naučnim trendovima vodio razvojno odjeljenje.

"Kosmos" je radio i ostvarivao prihode na nivou najvećih svjetskih kompanija. Uz "Jelšingrad" i "Čajavec - namjensku industriju" bio je top tri u banjalučkoj regiji.

Prihodi su bili toliko visoki da je na plate, iako je zakon definisao isplatu 30 odsto od ukupne zarade, isplaćivano mnogo manje od toga. Plate su i u tom slučaju bile visoke (inženjeri više od 2.000 DM), a prekovremeni rad se plaćao nezamislivo dobro.

Višak zarađenog novca ulagao se u razvoj kapaciteta i poslova, a potom u gradnju stanova za zaposlene u "Kosmosu". Stan su dobijali u prosjeku poslije tri godine rada.

Uoči samog rata od viška prihoda "Kosmos" je kupio potpuno novi pogon - najmoderniju automatsku farbaru u bivšoj Jugoslaviji i novu modernu galvanizaciju.

Iako su menadžment činili aktivni oficiri JNA, oko 80 odsto zaposlenih u "Kosmosu" bili su civili. Najveći procvat "Kosmos" bilježi u vrijeme dok je na njegovom čelu bio direktor, pukovnik Gojko Kovačević.

- Kovačević je bio direktor desetak godina. Svojim odnosom prema poslu bio je svima primjer. Dolazio je prvi i odlazio posljednji. Na posao je dolazio ujutro u 5 časova da bi do 7 završio sastanak kolegijuma. Gledajući njega kako radi, bilo je sramota ne raditi isto toliko. Razlog svakog uspjeha i neuspjeha je čovjek. Tako je bilo i u slučaju "Kosmosa". Najveću zaslugu za njegov procvat ima Gojko Kovačević i tim inženjera kojima je rukovodio. Kao što za propast "Kosmosa" najveću "zaslugu" imaju timovi onih koji su ga svojim neznanjem uništavali godinama - kaže nekadašnji član uprave "Kosmosa".

Osamdesetih godina pa sve po početka rata u BiH "Kosmos" je najveće poslove radio sa Irakom, Libijom i Egiptom. Tri godine zaredom proglašavan je najboljim od ukupno četiri remontna zavoda u bivšoj Jugoslaviji: "Orao" Sarajevo, "Momo Stanojević" Batajnica, "Zmaj" Zagreb i "Kosmos" Banjaluka.

Gdje god u svijetu da su radili zaposleni iz "Kosmosa" imali su tretman vrhunskih stručnjaka. U Kairu ih je lično pozdravio tadašnji predsjednik Mubarak i svakom ponaosob čestitao na urađenom poslu. Njihovu pokaznu vježbu za pamćenje gledao je cijeli diplomatski kor u toj zemlji.

Rat u BiH zaustavio je realizaciju 13 potpisanih milionskih ugovora sa Egiptom. Poslije su došle sankcije u kojima je "Kosmosu" bilo nemoguće da posluje.

Početak kraja

Propast "Kosmosa" počela je sa početkom rata u BiH, a traje do danas. Toliko godina traje i rasprodaja njegove imovine.

Danas "Kosmos" remontuje vjetrenjače za kupca u Italiji i proizvodi okvire za municiju za američkog kupca, za koje, kako tvrde radnici, skuplje plaća repromaterijal nego što ih prodaje kupcu.

Iako radi sitne poslove u Libiji i Sudanu preko poluprivatnih veza, novac od tih poslova ne liježe na račune "Kosmosa".

Tako radnici nisu primili plate od oktobra 2013. I tih 14 plata koje nisu dobili nije sve. Sedam godina nije im uplaćeno penziono i socijalno osiguranje, a godinama nisu dobili ni novac za prekovremeni rad.

U aprilu prošle godine objavljen je "vaskrs" nekadašnjeg vojnog giganta, jer su navodno dvije američke firme spremne za zajednički posao, a i zainteresovani su i arapski partneri. Uprava je obznanila da "planira da firmu digne na noge" i 2014. godini ostvari prihod od oko pet miliona maraka!!!

Direktor "Kosmosa" Dragan Ilić, tehnički direktor Grujo Bogojević i predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS Tane Peulić, koji do posljednjeg stoji na braniku odbrane menadžmenta, saopštili su tada:

- Sa ponosom možemo istaći da "Kosmos" ima odličnu reputaciju na evropskom i svjetskom tržištu.

Tada su rekli i to da "Kosmos" nije potpuno otišao s afričkog tržišta te trenutno ima ugovorene poslove u Sudanu, gdje radi na elektrifikaciji i servisiranju njihovih elektromreža i stanica.

I u trenutku dok su po medijima menadžeri "Kosmosa" ugovarali i obznanjivali milionske poslove, radnici "Kosmosa" čekali su i tada svojih najmanje šest zarađenih plata, a fondovi PIO i zdravstva uplatu šest godina obaveza.

Šta se dogodilo sa "medijskim" biznis planovima menadžmenta za javnost je ostala tajna, ali nije tajna da radnici "Kosmosa" nisu dočekali plate, a ni fondovi uplate.

Da li su ijednu od tih 14 neisplaćenih plata primili direktor Ilić i tehnički direktor Bogojević ni to se sa sigurnošću ne zna. Još manje se zna zašto se bore za funkcije ako nemaju ni platu?

Radnici tvrde da je mahinacija mnogo, ali nerado o njima pričaju, jer, kako kažu, ne znaju "ko je sve u njih umiješan".

Radna grupa Vlade RS, koja je 13. januara obećala da će u roku od pet dana načiniti izvještaj o stanju u "Kosmosu", to do danas nije učinila, niti je radnicima u roku od sedam dana isplaćena jedna plata iz 2013. kao što im je tog dana obećao šef Radne grupe, pomoćnik ministra industrije RS Milorad Motika na prvom sastanku.

Na posljednjem sastanku sa predstavnicima Sindikata, prije desetak dana, Motika je kao jedini izlaz za "Kosmos" predložio stečaj. Potom je obećao da će Vladi na narednoj sjednici podnijeti izvještaj o situaciji u "Kosmosu", ali očigledno da se to nije dogodilo. Posljednja poruka koju je odaslao radnicima u štrajku je da Vlada ne može ispuniti njihov zahtjev i smijeniti direktore iako je stoodstotni vlasnik "Kosmosa"?!

Radnici "Kosmosa" zavijani u parku "Mladen Stojanović" kažu da im je Bogojević poručio da će ih sve otpustiti, a da će on posljednji izaći iz "Kosmosa". Kažu da traže samo ono što su zaradili. I nadaju se u Boga i pravdu.

Da li će "Kosmos" završiti kao "Čajavec", a njegova atraktivna zemljišna lokacija na isti način, najcrnji je scenario koji se može dogoditi.

Da li u "Kosmosu" ima još imovine koja može preko noći da se proda kao što se prodavala imovina "Čajavca" nakon licitacija, radnici na to pitanje odmahuju glavom.

Kažu da je mnogo toga rasprodato za male pare, da je mnogo toga iz nepoznatih razloga isječeno u staro gvožđe, da su proteklih godina poslove naplaćivali u ciglama koje im ne trebaju, da su sve to vrijeme u "Kosmosu" vođene duple knjige i da je Vlada RS, kao vlasnik "Kosmosa", o svemu tome dobijala lažne i pogrešne informacije.

Muzej

Da može i da posla u oblasti namjenske industrije ima, pokazuju uspjesi namjenske industrije u FBiH koja od 2010. godine doživljava procvat i bilježi milionski izvoz na svjetskim tržištima. Glavna izvozna tržišta su Malezija, Saudijska Arabija, Švajcarska, SAD, Turska, Avganistan, Srbija, Bugarska, Filipini i Angola.

U oblasti namjenske industrije u prvih deset mjeseci 2014. godine ostvaren je izvoz u iznosu od 70.117.738 maraka, dok je u istom periodu 2013. godine izvoz iznosio 48.164.475 KM.

Direktor firme PD "IGMAN" d.d. iz Konjica Džahid Muratbegović kaže da su 2010. godine vratili staru slavu i da izvoze na pet kontinenata.

Direktor firme "Pretis" d.d. iz Vogošće Nermin Džindić smatra da je namjenska industrija u FBiH posljednje dvije-tri godine "oživjela". Kaže da su oni za šest mjeseci napravili isporuku za Maleziju i Saudijsku Arabiju u vrijednosti od šest miliona maraka i da najviše posluju sa zemljama Bliskog istoka.

Direktor kompanije "UNIS GINEX" d.d. iz Goražda Jusuf Hujber kaže da oni izvoze u više od 40 zemalja, ali da im je najveći kupac Srbija.

- Oni kupuju sve naše namjenske proizvode. Firme "Prvi partizan" iz Užica, "Sloboda" AD iz Čačka, "Krušik" AD iz Valjeva i "Poliester grupa" iz Priboja su naši najvažniji partneri. Druga zemlja, sa kojom naša kompanija blisko sarađuje, je Turska. Ako hoćete u procentima u Srbiju izvozimo ca. 40 odsto naših proizvoda, a u Tursku ca. 20 odsto, sa tendencijom stalnog rasta - kaže Hujber.

Kako je i da li je moguće da "Kosmos" nije mogao da radi, ako ni s kim, a ono sa firmama u Srbiji? Kako je moguće da "Kosmos", koji je imao svjetske stručnjake i najmodernije resurse nakon rata nije mogao da se restrukturira, samo da je neko i htio, i znao, i želio.

Ali možda ima nade?! Evo kako.

Negdje prošle jeseni bila sam u prvoj fabrici grupe "Laktalis", jednom od najvećih proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda u svijetu. U francuskom gradu Laval smještena je prva fabrika "Laktalis", osnovana 1933. godine kao mala porodična firma porodice Besnije. U toj fabrici danas je svojevrsna turistička atrakcija Muzej mlijeka i mliječnih prerađevina, mašina i ambalaže koju je u svojoj istoriji koristio i koristi "Laktalis". Mnogo turista iz cijelog svijeta dolazi u taj Muzej i uredno plaća ulaznicu da pogleda razvoj grupe "Laktalis".

Zato danas, kada je sve raznio rat i poratni vihorovi, u Banjaluci bi mogli napraviti "Muzej Čajavca" u kojem će biti izloženi svi modeli televizora, radio-aparata, tranzistora, auto radio prijemnika, pojačala za gitare.... napravljen u njemu od 1954. godine.

Pa onda "Muzej Medicinske elektronike", koja je među prvima u ovom dijelu Evrope proizvodila slušne aparate i koju je rat pretekao da ne plasira na tržište svoj prvi pejsmejker.

Pa onda "Muzej Jelšingrada".

"Muzej Kosmosa" mogao bi se upotpuniti voštanim figurama radnika koji danima pod snježnim pahuljama uzalud u parku čekaju da im neko pokloni barem još jedno lažno obećanje.

Karte za te muzeje mogle bi da se naplaćuju pojedinačno, a u povoljnijoj turističkoj ponudi mogla bi da se prodaje i nešto jeftinija karta za obilazak svih muzeja. Posebno može da se naplaćuje fotografisanje sa osniježenim radnicima "Kosmosa" u prirodnoj veličini.

Taj novac mogao bi da se iskoristi za isplatu plata onima koji nisu ispunili uslove za penziju, a onima koji su blizu da se dokupi radni staž. Onima bolesnima da se uplate doprinosi da mogu da se liječe.

Umjesto "humanitarnog" rada na popravci vjetrenjača i izradi okvira, radnici "Kosmosa" bi poslije poziranja u parku, imali obavezu da brišu prašinu po eksponatima u muzejima.

Turiste bi kroz postavke kao kustosi mogli stručno voditi nekadašnji inženjeri "Čajavca", "Jelšingrada", "Medicinske elektronike" i "Kosmosa"...

Direktor Grujo ostao bi u svojoj kancelariji kao stalna postavka besmrtnog direktora, koji je na braniku fotelje ostao do zadnjeg.

U drugoj fazi, kada se nakupi nešto para od turizma, sagradićemo rolerkoster "Putovanje kroz Kosmos" po ugledu na "Space Moutain" u Diznilendu, samo ćemo umjesto pored planeta i zvijezda na brzom putovanju kroz svemir gledati eksponate koje je nekada proizvodio taj svjetski priznati Vazduhoplovni zavod iz Banjaluke.

I da ne dužim više. Izlaza uvijek ima, samo je važna ideja.

Vidimo se u muzeju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.