Prebrojavanje krvnih zrnaca

I što bi ovdje bilo zanimljivo: jedna smjena i jedna izjava? Pa ništa, osim da su ove dvije stvari dobile planetarne političke dimenzije. U prvom slučaju još se ne sliježe prašina u vezi razloga za ovu smjenu. Rukovodstvo FTV-a šuti. Šute i njeni najgovorljiviji novinari i urednici. Smijenjena urednica je dala nekoliko veoma uzdržanih izjava ovim povodom i tu je kraj. Ili, bolje reći, tu je tek početak medijskih špekulacija. Neki intelektualci i zagovornici slobode medija iniciraju oštre javne reakcije u obranu ove urednice i to povezuju sa potrebom principijelne zaštite prava svih građana na neometan rad. E da li baš svih sa istim žarom to tek postaje otvoreno pitanje. Smijem u ovom trenutku ustvrditi ne svih i ne istim žarom. Samo onih koji su istomišljenici sa ovom urednicom i još ponekim novinarskim kompanjonima, jer su branitelji ove osobe njeni "gosti mjeseca" i pripadnici lokalne elite koji sa prilično izraženom nacionalnom samosviješću plediraju za suživot i religijsku toleranciju. Eh, sad možemo obrnuti tezu i pitati sljedeće: kako je moguće da oni koji se bore protiv prebrojavanja krvnih zrnaca u javnom i medijskom prostoru, posebno Sarajeva, prepoznaju u smjeni ove urednice neprimjeren nacionalistički čin, osim ukoliko joj i sami ne prebrojaše krvna zrnca? U ovom slučaju bi to trebalo da ide njoj u korist, zar ne? Ali prebrojati nekomu krvna zrnca znači upravo to i ništa drugo, ma kojim povodom to bilo. Dakle, u javnosti će biti plasirana tvrdnja da je ovo neoprostiv grijeh jer je urednica ne-Bošnjakinja. O stanite malo, molim lijepo. Tko to zna? Da li je urednica dala izjavu koja bi implicirala njenu etničku pripadnost? Da li je uprava medijske kuće kojoj pripada to objavila? Nije! Iznijeli su to u javnost oni koji se zgražavaju nad prebrojavanjem krvnih zrnaca. Što su oni uradili? Prebrojali krvna zrnaca i dobili rezultat. Smijenjena urednica je Srpkinja i to ne bilo kakva nego ona koja je hrabro tijekom rata, u vrijeme "velikosrpske, četničke, barbarske opsade Sarajeva pokazala da je i hrabra žena i bosanski patriot". Ohoho, sada još imamo i ocjenu njene uloge kao predstavnice srpskog naroda koja je u Sarajevu u to vrijeme boravila i izvještavala o opsadi. Uloga Srba u Sarajevu je u to vrijeme bila vrlo upitna. Sjetimo se samo emisija spomenute urednice u kojima su predstavnici srpskog naroda, bivši logoraši, bili obezvrijeđeni i poniženi u svojim patnjama u isto vrijeme na istom mjestu. Dok su oni bili po logorima, ona je izvještavala o strahotama koje njeni sunarodnjaci čine. Zato valjda i sama nije bila "petokolonaš, četnik, nacionalista..." Ali ostavimo se rata i onih koji se njime služe u svojim tekućim kampanjama. Jurišićki se priznaje srpski identitet, pa čak i uvažava samo preko isključive kritike svih zamislivih oblika srpske politike u BiH: od rata naovamo. Ona je "naša dobra Srpkinja". Ona nije kao oni što podržavaju stavove iz RS, inače ne bi bila dobra i njen nacionalni identitet bi se pretvorio u najveće breme koje bi trebala da ponese, a Radončićeva izjava bi, iako je riječ o Radončiću, bila pohvaljena i po dobrome citirana. Ovako on ispade nacionalista, jer je rekao da je neprimjereno da nemusliman uređuje odnose u IZ-u i da  sličnih primjera nasilnog uplitanja novinara u poslove vjerske zajednice nema nigdje u regiji. Reče ovo čovjek i proglasiše ga "bošnjačkim Dodikom". Tko ga proglasi? Pa upravo zagovornici multikulture kod kojih se stupanj multikulturalnosti ogleda i u iščitavanju krvnih zrnaca drugih i drugačijih, njihovih političkih neistomišljenika, pa ih shodno tome ovi multikulturalci smještaju u razne nacionalističke torove. Ovi brojitelji i kada govore u osobno ime upotrebljavaju riječ "mi", sugerirajući tako da svako njihovo javno obraćanje u javnosti ovim povodom nije obraćanje njih kao slobodnomislećih individua već obraćanje nekog kolektiva. Tako jedan od njih reče: "za trenutak smo pomislili da je to vrijeme prošlo". Tko to mi? Tko je to pomislio da je prošlo vrijeme "ideoloških naracija", kada nam se upravo sa mjesta kritike "ideoloških naracija" prikazuje najstrašnija ideološka naracija. I to ne bilo kakva: ona koja osuđuje srpski nacionalizam, koja osuđuje bošnjačku osviještenost i koja promovira sarajevski građanski nacionalizam koji u ime "nepristranog" čitanja krvnih zrnaca treba da ukaže na svu pogubnost pristrasnog čitanja. Tužno je što se u ovu neprincipijelnu i za sada neobranjivu medijsku igrariju oko smjene jedne urednice na jednom medijskom servisu uključuju i institucije koje treba da štite ljudska prava svih građana a koje na djelu pokazuju da niti su im građani a niti ljudska prava univerzalne vrijednosti. Jedni se bave tranzicijskom pravdom i kritikom aktualne vlasti, a drugi polemiziraju sa onim javnim ličnostima koje nisu miljenici tobožnjih građanskih medija, nadajući se tako da za izvjesno vrijeme neće biti na meti tih istih medija.

I tako brojanje krvnih zrnaca nije stvar nacionalista koji to čine da bi obezvrijedili druge nego i svih onih koji to rade da bi obezvrijedili nacionalističko brojanje, pa makar brojali i sami mnogo pomnije i agresivnije nego oni prvi i makar govorili da je to za dobrobit multikulture u BiH.

(Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.