POGLEDI Istorijski korak za region

Nikola Žarković

Ideje o regionalnim integracijama nisu nove. Odmah nakon Drugog svjetskog rata Vinston Čerčil u svom govoru, na Ciriškom univerzitetu 19. septembra 1946. godine, iznio je ideju o potrebi stvaranja “Sjedinjenih evropskih država”, koje će donijeti sreću, prosperitet i slavu.

 

“Ako Evropa treba da se spasi od bijede, od gorke propasti, moramo da izgradimo povjerenje u evropsku porodicu naroda i da joj damo političku strukturu u kojoj Evropa može da živi u miru, sigurnosti i slobodi. Postoji samo jedan recept - moramo stvoriti neku vrstu Sjedinjenih evropskih država”.

Osim poziva na ujedinjenje izrazio je dvije ideje, koje će kasnije predstavljati osnovu integracionih procesa: (1) uspostavljanje “evropske porodice naroda” u formi “Sjedinjenih evropskih država” (2) pomirenje i partnerstvo Francuske i Njemačke.

Oslanjajući se na ideje Vinstona Čerčila, francuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman je isticao da se umjesto na nekadašnji nacionalizam treba oslanjati na interese zasnovane na novoj politici povjerenja. Ta nova politika povjerenja treba da predstavlja čin vjere u zdrav razum naroda koji su se najzad uvjerili da njihov spas leži u slozi i saradnji tako čvrsto organizovanoj između njih da nijedna tako udružena vlada neće više moći da se povuče. Evropa, po Šumanu, ne smije da bude geografski spoj država, međusobno suprotstavljenih, već treba postati zajednica država udruženih u istom nastojanju da obezbijede stabilniju i srećniju budućnost svojih građana. Evropa ima potrebu da bolje živi, spajajući svoje resurse.

Motivi

Šuman postavlja pitanje: “Hoće li Evropa ikad biti potpuna?” “Niko to ne zna”, odgovara on. “Ali to nije razlog da ostavimo za kasnije svako nastojanje ka ujedinjenju. Preduzimanje vrijedi više neko odstupanje i očekivanje savršenstva samo je jedan izgovor za nedjelovanje.”

Od izuzetne važnosti je isticati Šumanovo viđenje Evrope da je “izmrvljenost Evrope besmislen anahronizam” i da je “u interesu Evrope da bude sama gospodar svoje sudbine”.

Dva su glavna motiva inspirisala evropske zemlje da prihvate i uđu u istinski ujedinjeno tržište, koje će omogućiti brži ekonomski razvoj pojedinačno i ukupno i time povećaju ulogu Evrope u svjetskom tržištu. Drugo, ekonomskim i političkim integracijama uspostaviti trajni mir i stabilnost.

Procesi integracije evropskih zemalja su se odvijali postepeno, kroz brojne kompromise dolazilo se do dogovora i rješenja koja su otvarala put integracije, ekonomskog razvoja, mira i stabilnosti u Evropi. Evropska unija sa 27 zemalja je najveće zajedničko tržište i najveće nadnacionalno povezivanje država u jednu cjelinu u svijetu. Prostire se na oko 4.000.000 km2, od Arktika na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu te od Atlantskog okeana na zapadu do Crnog mora na istoku, u kojoj živi 448 miliona stanovnika sa prosječnim bruto domaćim proizvodom od 29.800 evra po glavi stanovnika.

Samo poznavanjem i razumijevanjem motiva evropskih integracija moguće je shvatiti i razumjeti inicijativu “Otvoreni Balkan”.

Zapadni Balkan je dio Evrope, geografski okružen članicama Evropske unije. Zemlje zapadnog Balkana su na putu za članstvo u Evropskoj uniji. Ova orijentacija regiona je u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom interesu zemalja zapadnog Balkana i Evropske unije. Perspektiva članstva zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju je geostrateška investicija za stvaranje stabilne, jake i ujedinjene Evrope zasnovane na zajedničkim vrijednostima. Drugim riječima, nema prosperitetne Evrope bez trajne stabilnosti Balkana unutar Evropske unije.

Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi su od suštinskog značaja za ekonomski napredak, mir i stabilnost zemalja zapadnog Balkana na njihovom putu ka Evropskoj uniji. Unapređenje regionalne saradnje i pomirenje je prioritetno pitanje i zadatak zemalja regiona radi bržeg ekonomskog razvoja, stvaranja političke stabilnosti i povoljnog ambijenta za dotok stranih investicija. Uz jačanje regionalne saradnje ključni su dalji napori u pravcu pomirenja, da bi se uspostavio trajan mir i osigurala stabilnost regiona. Mora se, riječima i djelima, prevazići nasljeđe prošlosti, kroz pomirenje i rješavanje svih otvorenih pitanja na miran način tolerancijom i kompromisom.

Interes

Svjesni značaja regionalne saradnje lideri tri zemlje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama pokrenuli su 10. oktobra 2019. godine u Novom Sadu inicijativu za uklanjanje barijera koje ometaju slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala. Održana su još tri sastanka, u Ohridu 11. novembra 2019. godine, Draču 12. decembra 2019. godine i treći u Tirani 21. decembra 2021. godine. Glavna tema svih održanih sastanaka je uspostavljanje jedinstvenog tržišta za slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala. Potpisano je više sporazuma koji omogućavaju prelazak granice sa ličnom kartom, slobodan pristup tržištu rada, priznavanje fitosanitarnih i veterinarskih sertifikata zemalja izvoznika na graničnim prelazima, što olakšava i ubrzava promet prehrambenih proizvoda, tako da kamioni neće morati da satima čekaju na graničnim prelazima da se izvrši uzorkovanje u zemlji u kojoj se roba izvozi.

Lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije pozvali su Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu da im se pridruže, jer je to u njihovom interesu i interesu svih zemalja zapadnog Balkana. Ako svaka od ekonomija država zapadnog Balkana gubi milione zbog čekanja robe na granicama, ako hiljade radnika može da zaradi više u nekoj od država zapadnog Balkana, zašto to ne podržati, jer je to u interesu svake pojedinačne države, njenih građana i regiona.

Ovo je dobra inicijativa za cijeli region i njegove građane. Zato su ovi dogovori i sporazumi istorijski i do njih se došlo dogovorom lidera Balkana, bez nametanja spolja. Spajanje resursa zemalja Balkana je od suštinskog značaja za njihov brži ekonomski razvoj, bolji životni standard građana, mir i stabilnost i srećniju budućnost regiona. “Otvoreni Balkan” je istorijski korak za napredak regiona u ekonomskom i političkom smislu i važna karika ka bržem putu zemalja regiona za ulazak u Evropsku uniju.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Trojni troprsti pakt
Trojni troprsti pakt
OHR-ovo agovanje
OHR-ovo agovanje
Svesrpski narodni sabor
Svesrpski narodni sabor
Proljeće nereda
Proljeće nereda
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana