POGLEDI “Evropa sad” u Crnoj Gori

 Program predloženih ekonomskih mjera je izazvao veliko interesovanje javnosti. Programsku reformu podržali su poslodavci i sindikati. Podršku je dao i Brisel, njen komesar za ekonomiju Paolo Đentilonije, nekadašnji predsjednik vlade Italije. Međunarodni monetarni fond je ocijenio da su predložene mjere prihvatljive, ali da realizacija velikih promjena nosi ekonomske rizike, koji bi se mogli ublažiti razmatranjem faznog pristupa primjeni predloženog paketa mjera, kroz “pažljivo kalibrirane korake”. Ovako revolucionaran set mjera zahtijeva opsežne finansijske analize očekivanih budžetskih prihoda i rashoda da bi se izbjegli mogući rizici neželjenih efekata.

Ključni ciljevi Programa su brži ekonomski rast, rast životnog standarda kroz pravedniju raspodjelu dohotka među građanima, rast zaposlenosti, smanjenje “sive ekonomije” na tržištu rada i unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta.

Program ekonomskih mjera treba da doprinese izgradnji bogatijeg i pravednijeg društva, u kojem će životni standard svih građana biti bolji i postati dostižna stvarnost. Crna Gora je na drugom mjestu po najvećoj ekonomskoj nejednakosti građana u Evropi. Smanjenje nejednakosti i unapređenje ekonomskog rasta su komplementarni ciljevi. Nejednakost ograničava i koči ekonomski rast. Mala kupovna moć najvećeg broja stanovništva ne može da podrži potrošnju koja bi podsticala privrednu aktivnost, fiskalne prihode i ekonomski rast.

Mjere

Programom je predviđen niz mjera za ostvarenje postavljenih ciljeva. Za privredu smanjenje poreskog opterećenja na zarade sa sadašnjih 39 odsto na 21 odsto, što omogućava povećanje zarada. Država se odriče prihoda u korist rasta privrede i dostojanstvenijih primanja radnika. Šta to znači? To znači da neće biti doprinosa na zarade za zdravstveno osiguranje i ono će biti finansirano iz budžeta. Svaki građanin Crne Gore imaće pravo na zdravstvenu zaštitu. Na ovaj način će se obezbijediti besplatna i univerzalno dostupna zdravstvena zaštita za svakog građanina. Za zaposlene radnike predviđeno je povećanje minimalne neto zarade sa sadašnjih 250 evra na 450 evra mjesečno i prosječno povećanje zarada za 17 odsto, što će dovesti do rasta prosječne neto zarade u idućoj godini koja bi trebalo da dostigne iznos od 700 evra. Predviđeno je uvođenje neoporezivog dijela zarade do 700 evra bruto zarade mjesečno, kao mjera za smanjenje “sive ekonomije”, kao i progresivno oporezivanje zarada, koje će doprinijeti smanjenju stvorene nejednakosti. Tome će doprinijeti i uvođenje progresivnog oporezivanja dobiti pravnih lica, jer nema ekonomskog opravdanja da neke firme koje ostvaruju milionske ekstra profite ne plaćaju veće poreze. Radi smanjenja sive ekonomije Program predviđa uvođenje posebnog poreza za dizanje gotovine za pravna lica i povećanje stope poreza na dividendu, jer su to dva glavna izvora iz kojih se isplaćuje gotovina na zarade i time izbjegava plaćanje poreza i doprinosa na zarade.

U cjelini posmatrano, predloženi paket ekonomskih mjera programom “Evropa sad” je dobro osmišljen. U ekonomiji kao i u medicini nije samo dovoljno utvrditi dijagnozu, već i odrediti terapiju za “liječenje” slabih tačaka ekonomije i njeno dovođenje u zdravo stanje sa ekonomskim rastom. Kakvi se mogu očekivati rezultati od primijenjenih mjera predviđenih Programom? Niže poreske stope podsticajno će djelovati na privrednu aktivnost, potrošnju, privlačenje stranih i domaćih investicija, zaposlenost i smanjenje “sive ekonomije”. Visoke poreske stope su kočile razvoj, investicije i zaposlenost. Povećanje minimalne mjesečne neto zarade sa 250 evra na 450 evra i povećanje zarada za oko 17 odsto obezbijediće veći životni standard i veću potrošnju, koja će podsticajno djelovati na privrednu aktivnost. Povećanje zarada i progresivno oporezivanje zarada i dobiti pravnih lica doprinijeće smanjenju ekonomske nejednakosti građana. Uvođenje neoporezivog dijela zarade do 700 evra bruto zarade mjesečno, posebnog poreza za dizanje gotovine za pravna lica i povećanje stope poreza na dividendu doprinijeće smanjenju “sive ekonomije”. Ukupno posmatrano, predložene mjere će obezbijediti brži ekonomski rast i rast životnog standarda. I još jedna važna stvar. Ovaj program je ključan iskorak u pravcu zadržavanja mladih obrazovanih ljudi u Crnoj Gori. Vremena za čekanje nema.

Kompenzacija

Radi kompenzovanja izgubljenih prihoda po osnovu implementacije predloženih poreskih reformi vezanih za smanjenje poreskog opterećenja i povećanja minimalne neto zarade Vlada je kao sastavni dio Programa predložila izmjene i dopune zakonske regulative kojom se: povećavaju akcize na duvan i duvanske proizvode, alkohol i alkoholna pića, gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera, proizvode od šećera, kakao i sladoled. Uvodi se progresivno oporezivanje zarada i dobiti pravnih lica i porez na podizanje gotovine pravnih lica, markiranje mineralnih ulja i njihovih derivata. U paketu Programa je i prijedlog zakona o igrama na sreću i zakona o reprogramu poreskog potraživanja. Predloženom regulativom proširena je poreska osnova i najveći dio poreskog tereta odnosi se na proizvode koji imaju negativni uticaj na zdravlje stanovništva.

Na osnovu izvršene analize Ministarstva finansija i socijalnog staranja o efektima seta mjera poreske reforme na budžet Crne Gore u prvoj godini primjene (2022), mjere će imati negativan uticaj, pri čemu je taj negativan efekat na nivou ispod jedan odsto BDP-a (u apsolutnom iznosu 35 miliona evra). U srednjem roku, a posebno u dugom, sveobuhvatna poreska reforma imaće pozitivan uticaj na budžet Crne Gore. Ali ono što je najvažnije je da implementacija mjera programa “Evropa sad” doprinese bržem ekonomskom rastu, rastu životnog standarda, investicija, zaposlenosti, smanjenju “sive ekonomije” i nejednakosti i unese neophodnu dozu optimizma kod mladih ljudi da ostanu u Crnoj Gori.

Strateški cilj Crne Gore je ostvarenje pametnog, održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta koji će doprinijeti unapređenju kvaliteta života svih njenih građana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.