Pečat na borbu srpskog naroda

Ivica Dačić

Republika Srpska rođena je u jednom od najtežih trenutaka za srpski narod u celoj njegovoj istoriji. Rođena je u momentu kada je po ko zna koji put pretila stvarna opasnost da on strada, da bude iseljen, asimilovan u neku zajednicu gde neće imati svoj identitet i da, čak, fizički nestane na prostoru na kojem živi.

Raspad tadašnje Jugoslavije imao je, kao glavnu pravilnost, da šavovi po kojima se ona para razore svaku vezu među Srbima ma gde oni živeli i da onemogući bilo kakvo njihovo organizovanje, pa i borbu za prostor na kojem žive jedni s drugima. Tako je bilo u Hrvatskoj, tako je bilo i u BiH.

Republika Srpska je konstituisana kao odlučan odgovor na sve ove strašne pretnje i ta odluka je već sada u istoriji upisana kao sudbonosna za život i opstanak Srba u BiH. Odluka Skupštine da 9. januara konstituiše tadašnju Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine, a koja je uskoro preimenovana u Republiku Srpsku, jedna je od najvažnijih odluka srpskog naroda u celoj njegovoj istoriji. Ona je u tome rame uz rame sa podizanjem ustanka i kasnijim oslobođenjem od osmanske okupacije, sa otporom u Prvom i Drugom svetskom ratu, sa formiranjem samostalne srpske države u 19. veku.

Da pre tačno 30 godina nije stvorena Republika Srpska, onda ni pre 25 godina, u Dejtonskom sporazumu ne bi bilo ni pomena ni o Srbima, ni o njihovom položaju, a kamoli o njihovim institucijama i učešću u donošenju najvažnijih odluka. Zato je formiranje Republike Srpske bio vizionarski čin koji je stavio pečat na borbu srpskog naroda i postavio cilj za koji su položene ogromne žrtve.

Već 30 godina, a naročito posle Dejtonskog sporazuma, kada je dobila međunarodnu afirmaciju, Republika Srpska je nezaobilazni okvir i garancija da nijedno pitanje koje se tiče Srba neće moći da bude rešeno bez njihovog učešća. Upravo ta činjenica stoji kao najveći problem svih ovih godina pred onima koji žele drugačije uređenje Bosne i Hercegovine, onako kako su ga zamišljali tokom rata i gde nema Srba kao faktora koji treba da učestvuje u donošenju odluka. Tri decenije Republika Srpska trpi pritiske da se smanji njena uloga, da se ona zaobiđe gde god može pa čak i da bude ukinuta. Ti pritisci traju do danas, čak su sve jači.

Međutim, narod Republike Srpske nije protekle tri decenije sedeo, čekao i sklanjao se u stranu. Republika Srpska je stekla snagu i autoritet da se prema njoj odnose sa poštovanjem. To važi i za političare i institucije u Sarajevu, a naročito važi za međunarodne predstavnike koji se bave Bosnom i Hercegovinom i Balkanom u celini. Republika Srpska ne bi imala ovakav politički autoritet da nije istovremeno ekonomski jačala, gradila svoju infrastrukturu, privredne kapacitete i postajala razvijeniji i konkurentniji deo Bosne i Hercegovine.

Republika Srbija je zato, kao jedan od svojih državnih prioriteta, sve vreme imala stalno jačanje svih veza sa Republikom Srpskom i maksimalnu podršku njenom razvoju i njenim ciljevima. U tom smislu nikada nismo pravili razliku između Republike Srpske i bilo kog dela Srbije. Za Republiku Srbiju i sve naše građane opstanak i razvoj Republike Srpske je pitanje od najvišeg nacionalnog prioriteta, i tako će uvek biti.

Svesni smo i u Srbiji i Republici Srpskoj da mnogima smeta ovakav odnos, praktično, bez barijera, ali neka se ne nadaju da će u tome bilo šta da se promeni. Ovi odnosi mogu da budu samo još napredniji i sa još više koristi za obe naše strane. Mi na to imamo svako pravo, i po Dejtonskom sporazumu, a naročito imamo dužnost da to radimo, jer nas na to obavezuje osećaj zajedništva našeg naroda i pogotovo istorija Republike Srpske kao rezultat borbe srpskog naroda za svoj identitet i svoj opstanak. Nijedna buduća generacija sa obe strane Drine neće i ne sme to da promeni, zato što ih na to obavezuje osećaj bratskog zajedništva, a naročito herojska borba srpskog naroda koja je izrodila Republiku Srpsku.

Ako bude sreće da se sretnemo za 30 godina i da opet zajedno proslavljamo 60 godina Republike Srpske, ja sam siguran da će ona tada biti još jača, ekonomski moćnija i politički uticajnija, a da će njeni ljudi još više biti ponosni na mesto u kojem žive. Znam i to da će veze Srbije i Republike Srpske biti još jače i da tada kao i danas neće postojati nikakve razlike gde živimo i čime se bavimo, jer ćemo brinuti jedni o drugima. Nijedna granica, nijedna politika ne može u tome da nas spreči.

Ivica Dačić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Trojni troprsti pakt
Trojni troprsti pakt
OHR-ovo agovanje
OHR-ovo agovanje
Svesrpski narodni sabor
Svesrpski narodni sabor
Proljeće nereda
Proljeće nereda
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana