Mediji i predizborna kampanja (III dio)
Baš uz početak predizborne kampanje Udruženje "BH novinari" je prezentiralo svoju, "hvale vrijednu aktivnost": Monitoring rada medija u vrijeme predizbornog perioda. Zaista, svaki doprinos poboljšanju profesionalnosti medija je dobrodošao u demokratskim društvima, jer je uloga medija presudna u formiranju javnog mnjenja.
No, ima nešto veoma uznemirujuće u ovoj aktivnosti Udruženja, iz kojega su još od prošle godine brojni novinari iz RS istupili zbog zanemarivanja njihove uloge i ignoriranja njihovih doprinosa, podjednako koliko i zbog neslaganja sa politikom Udruženja. Neki novinari su se pak javno ograđivali od saopštenja koja su gotovo svakodnevno stizala u javnost sa spomenute adrese. Saopštenja su imala manje-više istu temu, iste adresate kritike i istog potpisnika. Tema: Neprimjeren jezik izvjesnog kruga javnih ličnosti. Objekt kritike: političari i mediji iz RS i "Dnevni avaz". Potpisnik: Borka Rudić.
No dobro, sada zadržimo pažnju samo na ovoj predizbornoj aktivnosti. U obrazloženju potrebe za praćenjem rada medija navodi se: "Razlozi za provođenje monitoringa su sve češće rušenje profesionalnih i etičkih standarda u bh-medijima kao i snažna politička kontrola medija i jačanje uticaja vladajućih struktura, ekonomskih i drugih lobija na uredničke politike. Istovremeno, monitorinzi medija iz prošlih predizbornih procesa su pokazali da gotovo 80 posto tekstova bude posvećeno samoj kampanji i da isto toliko tekstova bude zasnovano na informacijama iz jednog izvora što ostavlja otvorenim pitanje da li mediji odgovore na svoju osnovnu zadaću u predizborno vrijeme - pomoć građanima da izaberu kandidate koji će najbolje zastupati njihove interese."
Ko će provoditi ovaj monitoring? "Na monitoringu će raditi 15 iskusnih novinara iz cijele BiH..." Koja će metodologija biti korištena? Metodologija je veoma zanimljiva i dana je u "Uputstvu za popunjavanje tabela". No krenimo redom: Razlog za monitoring je rušenje profesionalnih standarda i jaka politička kontrola medija. Ako je suditi po onome što možemo vidjeti i čitati u federalnim medijima onda je ovo Udruženje već moglo i trebalo izdati barem jedno saopštenje, ali ne na račun političara nego medija. Ako su naslovi: "Dodikova ćerografija", "Novi srpski džoker", "Vitomir Popović je zadužio režim iz RS-a", "Genocid iz snova", "Fahro i Ramiz".. Ili ako se u debatama političara interveniše isključivanjem mikrofona gostima u studiju, nadglasavanjem, ućutkivanjem ili stalnim prekidanjem u pola rečenice... Onda ovaj monitoring nema svrhu. Profesionalni novinari ne bi trebalo da se nađu u ulozi promovisanja izvjesnih ideologija, a niti rušenja nekih drugih. Biće zanimljivo vidjeti kako će "eksperti", koji budu popunjavali tabele tokom praćenja medija, ispuniti rubriku "Ocjena priloga: vaša lična stroga ocjena teksta, priloga..." Zašto? Upravo zato što to otvara mogućnost pristrasnosti u ocjenjivanju, pa tako i unošenja ideoloških pogleda ocjenjivača. Šta znači "lična stroga ocjena"? Znači otvaranje prostora za manipulaciju i ništa drugo, pogotovo imajući u vidu ostatak upute za ocjenjivanje: "1 - ako je samo navedeno šta se desilo; 5 - za uradak koji ima sve: i šta ko obećava i kako će to uraditi i zašto to nije uradio prije". Kako u štampanim medijima imamo uglavnom osvrte novinara o političkim partijama i njihovim liderima, a ne priloge kreirane direktno sa političarima, onda ovaj zahtjev u monitoringu postaje čak i besmislen. Evo primjera: "Laktaška lola, vječno urlikanje za Srpsku, Dodik ne samo da srebrenizuje srpsku prošlost, već to čini i sa sadašnjošću, Ismijavanje gospodina Bakira Izetbegovića i obezvređivanje njegove ličnosti zbog izjave o nedostatku dijaloga sa susjednim zemljama..." Iz ovih tekstova je nemoguće dati ocjenu iz navedene rubrike po navedenim kriterijima. To nije moguće niti prateći ostatak uputstva za "eksperte", jer u uputi o "ličnom stavu novinara", "ekspert" upisuje DA, ako ima, i NE, ako nema ličnog stava. I šta je poenta ove rubrike? Ništa! A upravo ta rubrika za ocjenjivanje bi trebala biti ključna za vrednovanje profesionalnosti medija, posebno imajući u vidu da članci vrve od indoktrinacija i ličnih stavova novinara. Samo u dva primjera na jednoj stranici sarajevske dnevne novine "Oslobođenje" naslovljenih: "Dodikova ćerografija" i "Fahro i Ramiz" imamo na djelu čist lični stav potpisnika tekstova, a takve tekstove možemo čitati iz dana u dan, u magazinu "Dani" i drugim sličnim publikacijama. Ko ocjenjuje medijske priloge? E to je prekriveno velom tajne. Javnost je obaviještena koji mediji će biti nadgledani. Predsjednica Udruženja "BH novinari" je na jedvite jade novinarki RTRS-a, na više puta ponovljeno pitanje o sastavu grupe za nadgledanje, rekla: "Pa eto, biće novinar Radio Livna". Da li je moguće da udruženje koje radi uz podršku Savjeta Evrope krije imena komisije za nadgledanje? Ako krije, a očigledno je da krije, koji su motivi za tako netransparentan rad? Ako su ocjenjivači barem dijelom iz grupe medija koji će biti ocjenjivani, onda su ostali ocjenjivani mediji unaprijed u neravnopravnom položaju, jer nema njihovih članova u komisiji.
Imajući u vidu dosadašnju aktivnost Udruženja, o čemu rječito govore njegova brojna saopštenja za javnost, naklonost a nepristrasnost je ono što ga krasi. Ako su ocjenjivači uistinu eksperti koji nisu direktno angažirani u medijima, onda ne postoji ni najmanji razlog da njihova imena ne budu javno objelodanjena. Ili ćemo i ovaj put na djelu vidjeti tajne službe koje će javno prozivati i diskreditirati samo medije iz RS, samo neke političare iz RS, samo jedan medij iz Federacije, samo jedan kruga političara iz Federacije, a sve tobože zbog podizanja profesionalnih standarda u medijima. Dok god ovo Udruženje šuti o metodologiji rada i članovima ocjenjivačkog tijela, taj rad po svoj prilici neće doprinijeti niti jednom cilju koji je postavljen. No o metodologiji ocjenjivanja nešto više drugi put.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
