Lijevi i desni pogled na žene u politici

Sanja Vlaisavljević
Lijevi i desni pogled na žene u politici

"Svi simpatizeri i članovi SNSD-a u Federaciji BiH će na predstojećim izborima glasovati za Borjanu Krišto, kandidatkinju HDZ-a za hrvatskog člana Predsjedništva..." Ovo je prije neki dan u Mostaru izjavio premijer RS. A, u Mostaru je 29.6.2010. godine otvorena Politička akademija i Dom HDZ-a BiH.


Ovo je više nego značajna vijest, prije svega zbog činjenice da dvije političke partije dobro surađuju. Utemeljena je i prva institucija koja će se ozbiljno baviti političkom doktrinom, a dogovorena je, ne manje važna, podrška prvoj ženi kandidatkinji za člana Predsjedništva. Ponosni trebaju biti lideri i jedne i druge partije, jer su otvorili jednu sasvim novu dimenziju političkog života. Na čelu Akademije je opet žena, Lidija Bradara koja je tim povodom izjavila da je Akademija: "tijelo stranke koje ima za cilj stalno usvajanje novih znanja i vještina potrebnih za uspješno i učinkovito kreiranje i sudjelovanje u političkim procesima, a sve to za dobrobit polaznika Akademije, stranke i cjelokupne zajednice". U posljednje vrijeme se mnogo govori o ulozi žene u političkom životu i potrebi buđenja žene iz duboke letargije. Česti su naslovi poput: Čeka se bosanska Indira Gandi, Nije problem u muškarcima, nego onim nesposobnim, I žene ljube vlast... Počele su i brojne kampanje za povećanje učešća žena na predstojećim izborima, kampanje za aktivnijim učešćem žena u političkim partijama i još mnogo toga je započelo... Prije neki dan je u Sarajevu smijenjeni sportski komentator dobio laskavu titulu najboljeg tumača zašto žena treba glasati za ženu. Inače, prema pisanjima sarajevskih građanskih medija smijenio ga je ni manje ni više nego Dodik, kada je tijekom jedne od prvih utakmica Mundijala ukinuo ton u drugom poluvremenu zbog prigovora gledalaca. Nema veze što je prenosio za FTV, ali Dodik je očito uspio uvjeriti i rukovodstvo FTV-a da ga sklone sa TV ekrana. Ili je Dodik uradio još goru stvar, kako i sam komentator navodi, te nagovorio rukovodstvo FTV-a da ovom komentatoru osigura iznimno loše radne uvjete na FTV-u, zbog kojih je morao raditi u redakciji kolege iz informativno političkog programa... E, vratimo se sada njegovoj izjavi: "Ako može Indira Gandi, Jadranka Kosor, Benazir Buto, ne vidim razlog zbog kojeg bh. žene ne bi mogle biti na vodećoj funkciji u državi. Potrebna je ravnopravnost i svakako treba dati punu podršku i hrabro pokušati stići i slijediti primjer vodećih zemalja svijeta, u kojima žena zauzima važno mjesto u političkom životu i odlučivanju". Za nagradu je čovjek dobio megafon da se njegov glas što dalje čuje u kampanji za buđenje svijesti žene o njenoj ulozi u političkom životu. Možda ova poruka i potakne neku ženu da se kandidira za izbore, ali koja je to žena dovoljno dobra da bi je podržale druge žene? Jer, ako sam dobro shvatila, jedan od ciljeva kampanja je da se potaknu žene da glasaju za žene. Koliko puta sam tijekom dosadašnjih kampanja čula ove iste fraze - i što se događalo kasnije? Izabrane žene su bile predmetom najoštrijih, neprincipijelnih kritika svoga djelovanja upravo kao žene. Ženskost, a ne sadržaj političkog djelovanja žena na položajima, je bila predmet kritika, a za takvu kritiku su se zauzimale građanke ne manje nego građani (a posebno građanski osviješteni muškarci).

Tako je ključni problem Semihe Borovac bila njena frizura i izbor kostima, Melihe Alić osmijeh, Dušanke Majkić glas i šminka, Nade Tešanović nemogućnost disanja bez Dodikovog odobrenja, Borjane Krišto što ne sluša, ima čudnu frizuru i previše bez pitanja putuje, Seade Palavrić metla koja joj nedostaje, Ljiljane Lovrić što je svojeglava... Neka mi oproste sve koje nisam nabrojala, a snašla ih je ista "kritika" kao spomenute ugledne žene.

Koje su to ženske organizacije reagirale na ova obezvređivanja po ženskoj liniji? Koliko znam nijedna. Eh, sjetih se kratke opaske o bivšoj sarajevskoj gradonačelnici u jednoj rečenici u gotovo nevidljivoj rubrici dnevnih novina. Valjda da nitko iz građanskih krugova ne primijeti da se brani članica političke partije sa nacionalnim predznakom. Kad već spomenuh partijski predznak, osvrnuh se na partijsku pripadnost spomenutih političarki, pa se zapitah koje su to sve političke opcije promovirale žene na istaknute društvene položaje. Ne mislim ovdje naravno na one jeftine trikove kada hoćete da privučete birače i podmetnete im na listu neku pjevačicu, voditeljicu ili glumicu bez ijednog dana političkog iskustva ili, što je još gore, bez ikakvog znanja o političkome djelovanju, nego upravo na opredijeljenost za podršku aktivnim članicama neke partije. I, gle, čuda na rukovodećim mjestima su uglavnom žene iz tzv. "desno orijentiranih partija". Tu je naravno i SNSD, ali SNSD je ionako ekstrem u svemu pa i izboru i promoviranju žena. Nisam se uspjela sjetiti nekih "lijevo orijentiranih partija" koje su dozvolile promociju žena u lidere.

I što sada? Vratih se ponovo na kampanje posvećene buđenju žena u politici. Dakle, žena ima u političkom životu, ali nema baš onih iz retorički prenaglašeno "građanski orijentiranih partija" za koje nam se očito sugerira da bi trebalo glasati. Pa, recite mi onda, kako glasati za te žene kada su one na svojim partijskim listama puke gošće, a ne samosvjesne i političkom djelovanju predane žene? Tko je za to odgovoran, možda ove desne partije, možda opet Dodik, a možda upravo konzervativan i seksistički pristup ženama u tim "slobodarskim" partijama? Eto tako, dok građanski osviještene žene poručuju drugim ženama da više zbore i za mjesto se izbore, dakako uz pomoć megafona, HDZ je kandidirao prvu ženu za članicu Predsjedništva, a na čelu SNSD-a su političarke koje ne figuriraju nego djeluju. Eto, modela i za druge partije: dati mogućnost svojim članicama da se realiziraju, a udrugama da podržavaju žene neovisno o njihovom političkom opredjeljenju.

Inače sve kampanje za žene su samo paravan za kampanju protiv žena koje nisu "naše socijaldemokratske stranke žene".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana