Inckovo ponavljanje istorijskih grešaka

Dario Vidojković

Herr Incko, kako sa Vaše strane još nema primerenog izvinjenja za Vašu nedavnu izjavu, u kojoj stavljate Republiku Srpsku i zloglasnu, ustašku NDH u jedan koš, želim da Vam kao istoričar saopštim neke činjenice u vezi sa tim.

Kao prvo, tvrdite da ste pogrešno shvaćeni. Prema diskursnoj teoriji francuskog postmodernističkog filozofa Mišela Fukoa, u jednom diskursu bitna je izjava, dakle ono što se kaže, a ne ono što se eventualno možda mislilo. Samo na osnovu rečenog, odnosno izgovorenog, diskurs se razvija i samo rečeno, dakle izjava, se uopšte u tom diskursu može uzeti u obzir, ništa drugo. Prema tome, Vi da ste hteli reći nešto drugo, Vi biste to i učinili. No, Vi, Herr Incko, ste rekli baš ono što ste rekli, i tako je zabeleženo i zapisano. Tu više nema nikakve dileme, niti izvrdavanja. Vi se morate meriti prema Vašim rečima, koje su u istorijskom kontekstu u najmanju ruku gnusne!

Stravična istorija

A sada da pređem na istorijski kontekst. Vi ste iz Austrije, pa da Vam skrenem pažnju na neke istorijske činjenice u vezi sa ovim prostorima, posebno za istoriju srpskog naroda na prostoru bivše BiH, odnosno RS. Uskoro će ponovo biti obeležavanje oslobađanja najgoreg nacističkog koncentracionog logora tokom Drugog svetskog rata, u današnjoj Poljskoj, Aušvica. Međutim, mnogo pre Aušvica, prvi koncentracioni logor na tlu Evrope je uspostavila upravo austrougarska vojska, i to u Doboju, u decembru 1915. godine, tokom Prvog svetskog rata. Više od 45.000 Srba je bilo zatočeno u tom logoru sve do jula 1917. godine. Među zarobljenima je bilo i više od 16.000 žena civila, a bilo je i dece. Uslovi u logoru su bili stravični, zarobljeni Srbi su morali da tumaraju bukvalno u blatu i izmetu, bili su podvrgnuti svakodnevnoj torturi i ubijanjem od strane austrougarskih vojnika čuvara, a umirali su pored toga i od gladi, nečistote u logoru i hladnoće. Tako je tu svoje živote skončalo više od 12.000 Srba, a samo u aprilu 1916. godine umrlo je i 643 dece!

Cilj tog logora, u kome su bili i zarobljeni Srbi iz Srbije i Crne Gore, je bilo stvaranje tzv. tampon zone u Gornjem Podrinju, na granici prema Srbiji, kako bi Srbi tog kraja bili proterani ili uništeni. Dakle, želelo se da se etnički trajno očisti Gornje Podrinje od srpskog življa (što će i Orić pokušati između 1992. i 1995. godine). Ta ista politika će kasnije postati važna krilatica i za ustaški režim Ante Pavelića, ali i devedesetih godina prošlog veka u Sarajevu. Naime, jedan drugi Austrijanac, Adolf Hitler, će narediti šestog aprila 1941. godine, na pravoslavni Vaskrs, brutalni napad na Kraljevinu Jugoslaviju, a četiri dana kasnije, ustaše, nacistički kolaborateri, će proglasiti NDH. Hitler je "poglavnika" NDH Antu Pavelića podržao i podstrekao da vodi netolerantnu nacionalnu politiku prema srpskom narodu. Takva ustaška politika, sa blagoslovom Hitlera i Trećeg Rajha, dovešće do Jasenovca, Lepoglave, Jastrebarskog, Gospića, Paga, Doboja, Srebrenice, raznih Jama, kratko, do ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima na čitavoj teritoriji NDH, čiji je deo bila i BiH, i do više stotina hiljada srpskih žrtava, na najmonstruozniji način ubijenim, u paklu, kakav ni sam Dante ne bi mogao da izmisli. Još da napomenem i to, da je prema nekim podacima, oko 60 odsto ratnih zločinaca iz redova Vermahta bilo poreklom iz Austrije.

RS je zato i stvorena, kako se Srbima taj genocid ne bi ponovio.

Slijepo tumaranje utabanim putem

Umesto da ste naučili ovu istorijsku lekciju, Herr Incko, Vi očigledno želite da ponavljate iste greške iz istorije. Tako umesto da štitite izvorni Dejtonski sporazum i da gledate da radite na unapređenju i poboljšanju međunacionalnih veza i na međusobnom poštovanju dva Dejtonskim sporazumom priznata subjekta, od kojih je jedan RS, Vi ste se isključivo stavili samo na jednu stranu i to na stranu političkog Sarajeva. Vaše izjave i držanje u vezi sa tim tako u dobroj meri više i podsećaju na jednog Benjamina Kalaja, a odnos prema dejtonskoj BiH podseća na jedan polukolonijalni odnos, baš kao i u vreme Kalaja, kada je Austrougarska na BiH gledala kao na svoju koloniju. Međutim, Austrougarske više nema, a Vi niste Kalaj i dejtonska BiH nije Vaša kolonija. A srpski narod i RS su i danas, kao i kroz svoju istoriju, slobodarski narod, okrenut demokratiji, koji ne želi da bude ničiji rob, što je više nego jednom u svojoj istoriji i pokazao. Isto tako, ne želi, niti će dozvoliti da mu neko drugi, pogotovo ne stranac, određuje i piše njegovu istoriju i da mu zapoveda kada će koje događaje iz svoje istorije da slavi.

Herr Incko (ne mogu da kažem "poštovani", jer se poštovanje mora prvo zaraditi), Vi kao državljanin zemlje koja je u prošlosti nanela toliko zla srpskom narodu, ste imali istorijsku šansu da ispravite sve te greške i zla i da pokažete drugo lice Vaše zemlje. Vi ste zato mogli da se pokažete pravim i iskrenim borcem za mir, toleranciju i ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u dejtonskoj BiH i time i prijateljem oba entiteta, dakle i RS. No, Vi ste odabrali da sledite stari utabani put jedne propale politike protiv srpskog naroda, kojom je XX vek na katastrofalan način počeo, stravičnim pokličem "Serbien muss sterbien!", što je nastavljeno 1941. do 1945. preko Jasenovca, pa ponovo devedesetih godina, na izmaku samog tog XX veka.

Današnja moderna Republika Austrija ne bi smela da dozvoli da je Vi u ovako lošem svetlu danas predstavljate. Ako se na kraju zaista ne budete izvinili srpskom narodu i RS za tako gnusnu izjavu, ostaćete obeleženi u istoriji. Ko ste i šta ste, pokazali ste Vašim delima, ali i rečima, koje govore za sebe. Svaki dalji komentar je zato izlišan.

(Otvoreno pismo upućeno visokom predstavniku Valentinu Incku)

Dr Dario Vidojković, profesor istorije na Univerzitetu u Regenzburgu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Novi sistem bezbjednosti
Novi sistem bezbjednosti
Trojni troprsti pakt
Trojni troprsti pakt
OHR-ovo agovanje
OHR-ovo agovanje
Svesrpski narodni sabor
Svesrpski narodni sabor
Proljeće nereda
Proljeće nereda
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana