Zeleno svjetlo za 890 diploma iz inostranstva
BANjALUKA - Ministarstvo prosvjete i kulture RS priznalo je u posljednje dvije godine oko 890 diploma osnovnih i srednjih škola stečenih u inostranstvu, a među vlasnicima nostrifikovanih dokumenata često su djeca i mladi čiji su se roditelji nakon godina rada u stranim zemljama vratili u Srpsku.
U resornom ministarstvu za “Glas” kažu da su tokom 2022. i 2023. godine zaprimili oko 380 zahtjeva za priznavanje osnovnoškolskih isprava stečenih u inostranstvu i to mahom iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Kanade, Italije i SAD.
- Kako je osnovno vaspitanje i obrazovanje obavezno za svu djecu uzrasta od šest do 15 godina, zahtjevi su riješeni pozitivno - rekli su u ministarstvu.
Dodaju da su u posljednje dvije godine riješili i 513 nostrifikacija srednjoškolskih diploma te da se najviše radi o strukama ekonomija, pravo i trgovina, zdravstvo, kultura i umjetnost te elektrotehnika.
- Srednjoškolske diplome, za koje stižu zahtjevi za priznavanje, mahom su stečene u Turskoj, Indiji, Italiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Rusiji. Odbijenih zahtjeva za priznavanje srednjoškolskih diploma bilo je u slučajevima kada je diploma stečena na teritoriji Srbije, jer se prema sporazumu sa tom zemljom ne vrši priznavanje, kada diploma nije vjerodostojna i kada je u pitanju završeni kurs, a ne završena srednja škola - pojasnili su u Ministarstvu prosvjete.
Predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Prijedor i direktorica prijedorske Ugostiteljsko-ekonomske škole Dražena Mršić kaže za “Glas” da su ove školske godine upisali dva učenika čije su diplome nostrifikovane.
- Razlozi njihovog dolaska u Srpsku su razni. Jedni se vraćaju iz inostranstva sa porodicom jer tamo više ne žele da žive, a ima i slučajeva da se roditelji razvedu, pa se jedno od njih vrati s djecom. Ima i slučajeva da su djeca rođena u inostranstvu, a ovdje su ima babe, dede, rodbina pa se vraćaju ovamo da se školuju - rekla je Mršićeva i dodala da zbog sistema školovanja u inostranstvu djeca ovdje nerijetko moraju polagati razliku predmeta.
Direktor Osnovne škole “Desanka Maksimović” u Trnu Radoslav Savanović kaže da imaju đake koji su se jedno vrijeme školovali u inostranstvu.
- Nostrifikacija stečenih isprava se obavlja po jednostavnoj proceduri i s tim nismo imali problema ni mi kao škola, a ni roditelji. Našu školu pohađaju i đaci koji su se vratili u Srpsku nakon nekoliko godina života u inostranstvu, a porodica jednog učenika nije uspjela dobiti papire za stalni boravak - rekao je Savanović.
Poslodavci
Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić kaže za “Glas” da privatne kompanije u Srpskoj uglavnom ne traže nostrifikaciju stranih diploma za strance kojima daju posao.
- Privatni sektor te ljude za sada uglavnom zapošljava na radnim pozicijama za koje ne trebaju posebne kvalifikacije. Edukujemo ih prema našim potrebama i vjerovatno će doći u poziciju da će njihove kvalifikacije stečene u Srpskoj biti verifikovane - rekao je Aćić.
On smatra da je broj priznatih srednjoškolskih diploma mali, ali da je trenutni deficit radne snage takav da će ti brojevi u narednim godinama zasigurno biti daleko veći.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
