Zaokružena borba za opstanak Pančićeve omorike (FOTO)

Udruženim snagama studenti, profesori, radnici “Šuma Srpske”, privatne kompanije “Petroprojekt” te Nacionalnog parka “Tara” proteklog mjeseca s mnogo ljubavi, pažnje i volje zasadili su sadnice ovog najstarijeg živog drveta u Evropi, koje zbog požara i niza drugih negativnih činilaca nestaje iz svojih staništa.

Plantaže su podignute u okviru projekta za očuvanje i zaštitu ove ugrožene vrste, koji je započet u jesen 2022. godine sakupljanjem sjemena omorike na više lokaliteta u Srpskoj. Dobijeno, a potom i dorađeno sjeme tokom proljeća prošle godine zasađeno je u Centru za sjemensko-rasadničku proizvodnju u Doboju, strogo vodeći računa o svakoj liniji srodnika.

Sadnice su godinu provele u plasteniku, u takozvanim kontejnerima, a proljetos su iznesene vani gdje se vodilo računa o njihovom rastu kroz sistem prihrane, zalijevanja, nadzor i kontrole zdravstvenog stanja.

Profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, koji je duže od deceniju posvećen očuvanju Pančićeve omorike Milan Mataruga kaže za “Glas” da je ove jeseni došlo vrijeme da sadnice presele na parcele na kojima su podignute plantaže.

- U Rogatici je zasađeno 1.500 sadnica, u Srebrenici 2.930, a u Višegradu 1.002 sadnice. Plantaže imaju prevashodno funkciju da čuvaju genofont Pančićeve omorike sa jasno poznatim porijeklom. U dogledno vrijeme mogu poslužiti kao “fabrika sjemena”, što je u Evropi od posebnog značaja i vrijednosti. Svaka sadnica ima svoju markicu, zna se tačno s kojeg stabla u prirodi vodi porijeklo - kazao je Mataruga i dodao da je tokom podizanja plantaža paralelno vršeno i presađivanja sadnica u šumska staništa, na lokalitete odakle je sjeme uzimano. U populaciju dva najugroženija staništa u Rogatici vraćeno je 200 sadnica i riječ je o lokacijama na kojima trenutno obitava svega dvadesetak odraslih stabala omorike.

Mataruga kaže da će do kraja godine sve tri plantaže biti ograđene, a biće postavljene i zaštitne mreže oko svake sadnice da bi ih sačuvali od divljači i domaće stoke.

- Sredstva za ograđivanje, ali i sve ostale aktivnosti u vezi sa podizanjem plantaža obezbijedio je UNDP u BiH kroz međunarodni projekat. Na proljeće ćemo procijeniti ima li potrebe za postavljanje sistema za navodnjavanje kap po kap - naveo je Mataruga.

Prvi rezultati, priča Mataruga, biće poznati nakon prvog vegetacionog perioda, odnosno iduće godine.

- Evidentiraćemo prijem sadnica na sve tri plantaže, nakon čega ćemo znati u kojem procentu je ovogodišnja sadnja uspjela. U rasadničkom centru smo u okviru svake linije i populacije ostavili deset odsto sadnica da bismo mogli već iduće jeseni popunjavati one linije koje budu imale lošiji prijem na terenu. Da smo u potpunosti uspjeli moći ćemo reći onda kada sa sadnica budemo mogli sakupljati šišarke, što očekujemo tek za 20 godina - pojasnio je Mataruga.

On je naveo da su podignute plantaže u vlasništvu “Šuma RS”, odnosno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, koje je pokretač projekta zajedno sa domaćom naučnom zajednicom.

- Moja molba rukovodstvu preduzeća je da brinu o onome što je sada njihovo. Poslije deceniju istraživanja i rada zaokružili smo veliki posao, ali svi moraju znati da ovo nije projekat na kratke staze i da će dobrobit biti dugoročna i vidljiva i za 100 godina - kazao je Mataruga.

Građani i institucije

U Centru za sjemensko-rasadničku proizvodnju u Doboju ostalo je sadnog materijala koji su spremni da rado podijele građanima i institucijama koji žele na svojim površinama imati stablo Pančićeve omorike.

- Dio sadnica moramo čuvati za popunjavanje plantaža iduće godine, a ostalo ćemo ustupiti zainteresovanim građanima koji se mogu javiti u Centar. Njihova jedina obaveza je da nam pošalju koordinate na kojima zasade sadnicu i eventualno fotografiju - naveo je Mataruga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.