Za obnovu legata Milana Karanovića 30.000 KM
NOVI GRAD - Pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković rekla je danas u Novom Gradu da je resorno ministarstvo za obnovu i stalnu postavku legata Milana Karanovića obezbijedilo 30.000 KM i da će projekat biti završen u prvoj polovini iduće godine.
Đakovićeva je, nakon sastanka sa direktorom Kulturno-obrazovnog centra u Novom Gradu Draženom Babićem i autorom monografije o Karanoviću profesorom Miroslavom Drljačom rekla da je obnova legata Milana Karanovića prvi segment projekta "Razvoj kulturnih ruta u Republici Srpskoj kroz obnovu legata i realizaciju novih stalnih postavki o značajnim ličnostima za kulturu Republike Srpske".
"Riječ je o jednom od naših najznačajnijih etnologa. Legat se sastoji od dokumenata, fotografija, radova, vezova, nošnji. Ukoliko sve to ne bude adekvatno čuvano i obrađeno po muzeološkim standardima, biće ugroženo", ukazala je ona.
Prema njenim riječima, projektom je planirana obnova, digitalizacija i stalna postavka legata.
Đakovićeva je pojasnila da su u sklopu projekta "Razvoj kulturnih ruta u Republici Srpskoj kroz obnovu legata i realizaciju novih stalnih postavki o značajnim ličnostima za kulturu Republike Srpske" još i spomen-soba u Šamcu prve srpske kostimografkinje Milice Babić, supruge Ive Andrića, u Trebinju legat Jovana Dučića i u Krupi na Uni spomen-kuća Branka Ćopića, gdje se radi stalna postavka.
Profesor na Filozofskom fakultetu i Akademiji umjetnosti u Banjaluci Miroslav Drljača rekao je da je legat presjek života i rada Milana Karanovića.
"Posebno treba istaknuti da su neobjavljena njegova istraživanja o krsnim slavama i `Kosovki mit`, te još 20 naučnih radova", naveo je Drljača.
Prema njegovim riječima, uporedo sa obnavljanjem legata biće urađena foto-monografija o životu Milana Karanovića i određen broj neobjavljenih radova.
"U dogledno vrijeme planirano je da analiziraju i obrade `Kosovki mit` i njegove zapise o krsnim slavama", najavio je Drljača.
On je zahvalio Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske za podršku da se adekvatno postavi legat i tako dostojno oduži Karanoviću.
Direktor Kulturno-obrazovnog centra Dražen Babić napomenuo je da će stalna postavka legata biti u dijelu prostora Vijećnice u Novom Gradu.
"Kad bude završena obnova i urađena stalna postavka biće zaokružena priča o životu i djelu Milana Karanovića, jednog od najznačajnijih Srba 20. vijeka", istakao je Babić.
Legat je 1980. godine Zavičajnom muzeju poklonio Milenko Karanović, sin Milana Karanovića.
"Legat se sastoji od ličnih i originalnih dokumenata i predmeta, fotografija Milana Karanovića, rukopisa, fragmenata vezova iz Imljana sa kraja 19. i početka 20. vijeka, narodne nošnje iz 1880. godine", objasnio je Babić.
Legat ima poseban značaj jer na sveobuhvatan i vjerodostojan način sa više aspekata govori o liku i djelu Milana Karanovića, o njegovom istraživanju, posebno Bosanske Krajine.
Milan Karanović jedan je od najznačajnijih etnologa s početka 20. vijeka, čiji je rad praćen mentorstvom Jovana Cvijića, a najznačajnija djela "Pounje" /1925/ i "Sanička župa" /1930/, kao nagradu, štampala mu je Srpska akademija nauka i umetnosti.
Dok je kao sveštenik boravio u Rujnici i Kladuši od 1909. do 1918. godine, prikupio je podatke o svim selima pravoslavnog stanovništva tog dijela Bosanske Krajine.
Ti su podaci od posebne istorijske važnosti, imajući u vidu da u većini sela tog kraja više ne žive pravoslavni Srbi.
Tokom rada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, od 1920. do 1924. godine, Karanović je prikupio veliki broj podataka i objavio brojne radove o načinu života, običajima i mnogim zanimljivostima širom BiH.
Njegova istraživanja posebno su važna za područje Pounja, Zmijanja, Janja, Sarajevske regije, ali i Hercegovine.
Od velike važnosti su fotografije koje je Karanović radio tokom terenskih istraživanja, a koje vizuelno dokumentuju porodične zadruge, nošnje, naselja, predmete i ljude tog doba.
Karanović je rođen 23. aprila 1882. godine u novogradskom selu Velika Rujiška, a umro je 1955. u Sarajevu.
Milan Karanović je osnivač etnografske zbirke u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a dio njegove bogate zaostavštine porodica je poklonila muzeju u Novom Gradu.
Povodom 40 godina od osnivanja legata Milana Karanovića, Kulturno-obrazovni centar organizovao je promociju monografije Miroslava Drljače "Život i djelo Milana Karanovića".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
