Vladika Teodosije: Ne smije se zaboraviti istorija

Srna
Vladika Teodosije: Ne smije se zaboraviti istorija

GRAČANICA - Svako obilježavanje martovskog pogroma podsjetnik je i poruka da se ne može graditi budućnost jednog naroda na zaboravu svoje istorije i da srpska djeca ne mogu imati istinsku budućnost ako zaborave za šta su živjeli i žrtvovali se njihovi preci, poručio je danas u Gračanici Njegovo preosveštenstvo episkop raško-prizrenski Teodosije povodom 19 godina od martovskog pogroma.

Episkop je danas u manastiru Gračanica služio parastos, nakon čega je održana Akademija u Domu kulture u Gračanici, položene bijele ruže ispred umjetničke instalacije "Mising" i otvorena izložba radova sa Likovne kolonije "Jesen u Prizrenu 2022".

"Naša istorija i vera nisu mitologija već su ono što nas povezuje sa večnim životom u Hristu", rekao je vladika Teodosije u prepunoj sali Doma kulture, dodajući da bi bez svetinja i slavnih predaka Srbi bili samo jedno pleme bez
istinskog identiteta.

Vladika je istakao da bez duhovne dimenzije srpski narod i srpska srednjovjekovna država nikada ne bi bili ono što su bili, a bez toga ne bi bilo ni Gračanice, Pećke patrijaršije, Dečana, Svetog Save, Svetog Simeona...

"Obeležavamo 19 godina od martovskog pogroma sa molitvenim sećanjem, ali i sa duhovnim optimizmom da ćemo Kosovo i Metohiju sačuvati samo ukoliko ostanemo verni onim idealima koji su nadahnjivali najveće sinove našeg naroda i naše crkve i ukoliko se trudimo da ne prodajemo svoju zemlju i ne ostavljamo grobove naših predaka", naglasio je vladika.

Episkop raško-prizrenski naveo je da cilj obnove porušenog nije samo obnova građevina, već podsticanje prognanih da se vrate, da se duhovno obnovi srpska zajednica, te apelovao na slogu, jedinstvo i odlučnost naroda, jer se samo tako može ostvariti cilj da Srbi opstanu i ostanu na Kosovu i Metohiji.

Vladika je rekao da se svakog 17. marta Srbi podsjećaju pogroma iz 2004. godine, da srpskom narodu stradanje nije bilo strano, ali je uvijek nalazio snage da ostane i opstane na svetoj blagoslovenoj zemlji Kosova i Metohije, čuvajući svoju kulturu, vjeru i identitet.

"Pred našim očima su i dalje slike postradalih Srba u Kosovu polju, ljudi koji su u posljednjem času evakuisani iz Prištine i Srba koji su u Prizrenu evakuisani u bazu KFOR-a dok su njihove kuće gorele. U istorijskom pamćenju srpskog naroda na ovim prostorima martovski pogrom je samo jedan u nizu događaja koji su obeležili istoriju", podvukao je vladika.

Vladika Teodosije je apelovao na vjerni narod da nikada ne napusti i zaboravi osveštani prostor Kosova i Metohije na kome su srpske svetinje, iako mnoge u ruševinama, jer su svjedočanstvo srpskog postojanja i zato ni martovski pogrom, niti bilo koje drugo stradanje ne smije Srbe pokolebati da ostanu svoji na svome i da sa drugima žive u miru.

Akademiji su prisustvovali predstavnici Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, udruženja porodica nestalih i kidnapovanih, brojni lokalnih organa samouprave i Srpske liste.

Prethodno je otvorena izložba radova nastalih na Likovnoj koloniji "Jesen u Prizrenu 2022", koju je otvorio Njegovo preosveštenstvo vladika novobrdski Ilarion uz poruku da je ovo odgovor baštinika Kosovskog zavjeta.

"Mi sa Carstvom nebeskim borimo se protiv rugla koje nudi ovaj svet, koji u zlu leži", rekao je Njegovo preosveštenstvo episkop novobrdski Ilarion, koji je i vikarni episkop Njegove svetosti Patrijarha srpskog Porfirija.

Vladika Ilarion je naglasio da u ime patrijarha Porfirija blagosilja srpski narod da ostane i opstane na svetoj zemlji Kosova i Metohije.

Radovi nastali na Likovnoj koloniji su "ljepota koja je nastala u manastiru Sveti Arhangeli u carskom gradu Prizrenu", a izraz su obnove koja je nezaustavljiva, koja srpstvo inspiriše da opstaje i ostaje u odbrani vjere i otadžbine.

Okupljanje Srba u manastiru Gračanica i šetnju do Doma kulture obezbjeđivala je kosovska policija koja je izmjestila saobraćaj iz glavne ulice oslonjene na manastirski kompleks.


 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana