Vedran Antoljak, ekspert za digitalnu transformaciju: Investirajte u ljude, ne u zgrade
Digitalna transformacija za bilo koju zemlju ili region nije stvar izbora, već nužnost bez koje nećemo moći da zadržimo konkurentnost. “Kovid” nas je ubrzao na ovom putu te smo za samo godinu napredovali sedam godina u digitalnom smislu.
Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ekspert za digitalnu transformaciju iz Hrvatske Vedran Antoljak iza koga su godine iskustva u savjetovanju za digitalno doba i veliki projekti ne samo u Hrvatskoj već i u Tajlandu i Jermeniji. Trenutno piše knjigu o strateškoj agilnosti, te dogovara istraživačke projekte i u Republici Srpskoj i Srbiji.
- Digitalna transformacija u fokus stavlja čovjeka, naše stvarne potrebe i služi da steknemo sposobnosti, vještine i znanja kako bismo mogli u ovom ubrzanom, eksponencijalnom svijetu živjeti bolje, da budemo konkurentniji u poslu i spremni na sve što dolazi - rekao je Antoljak.
GLAS: Da li je digitalna transformacija krupan zalogaj za region?
ANTOLjAK: Ona se često pogrešno interpretira na način da je poistovjećuju sa informacionim tehnologijama (IT). Nakon desetak godina praktičnog iskustva, pisanja i istraživanja mogu da kažem da to nije istina. Digitalna transformacija u fokus stavlja čovjeka. Živimo u eksponencijalnom svijetu u kome se duplicira znanje. Primjera radi, 1900. godine to je bilo svakih 100 godina, a danas je svakih 12 sati. Nema govora o tome da li se moramo digitalno transformisati ili ne, moramo. To vam je kao što zimi nosimo kaput, inače ćemo se smrznuti.
GLAS: Zašto u digitalnu transformaciju ulagati u vrijeme krize?
ANTOLjAK: Možda ću zvučati politički nekorektno, ali zahvaljujući “kovidu” cijeli svijet je napredovao u digitalnom smislu. Možda je ovdje kod nas, u regionu, to još i izraženije jer smo svi krenuli sa nižih pozicija pa smo morali brzo ulagati u tehnologiju i razne servise. Promijenio se naš način poslovanja, ali i života. Prije nekoliko godina “zoom” sastanci su bili rijetkost, a danas je to svakodnevica ne samo u poslovnom već i u privatnom životu. Naš mentalni sklop se počinje mijenjati. Digitalno postaje kontekst života, to nije samo tehnologija, digitalno je način razmišljanja. Sve se mijenja.
GLAS: Ko je najugroženiji da mora hitno preduzeti ovaj korak?
ANTOLjAK: Vjerujem da su najugroženiji oni koji drže čelne pozicije u svojim sektorima. Njima dolaze dva zla, ili dva napadača. Jedan su globalne svjetske platforme poput “Gugla” i “Fejsbuka”. Oni napadaju razne sektore danas. “Amazon” je u Indiji prije godinu ušao u e-apoteke da možete lijekove naručiti preko interneta. U roku od godinu dana potukli su cijelu farmaceutsku industriju. To su opasnosti i za naš region. Drugi napadač su startapovi. Primjer je Mate Rimac iz Hrvatske. Sveta Nedelja je mjesto sa oko 7.000 ljudi i on je tu uspio napraviti čudo svjetskog ranga. Startapovi, makar dolazili iz najmanjeg sela Republike Srpske, Hrvatske, Srbije ili Crne Gore, u mogućnosti su da sa jakom internetskom vezom sruše ogromne kompanije, lidere na tržištu.
GLAS: Stiče se utisak da su bar do sada domaće kompanije uglavnom ulagale u zgrade i mašine. Kako mijenjati tu svijest?
ANTOLjAK: Pokušaću to ilustrovati kroz nekakvih 75 godina berze i vrijednosti kompanija na berzi. Prije 75 godina, kada smo gledali firme na američkoj berzi, 500 najvećih na svijetu, oko 90 odsto bila je materijalna, a deset odsto intelektualna imovina. Danas je oko osam odsto vrijednost tih njihovih zgrada, automobila i slično, a 93 odsto čini intelektualni kapital. Moja preporuka svim kompanijama uvijek je da investiraju u ljude, a ne u zgrade. Ono što je možda kočnica u svim preduzećima jeste što se direktor bira na četiri godine. To je pogrešno, jer on ne gleda šta će biti za 30 godina. Treba uvesti neke nove mehanizme kako bi te kompanije razmišljale dalje, da imaju mogućnost i da pogriješe kako bi stvorile nešto na duže staze što je puno vrednije.
GLAS: Kažu da digitalna transformacija počinje i prije nego što donesemo odluku o tome, ali da nema kraj?
ANTOLjAK: To je proces prelaska iz tradicionalnog na savremeno poslovanje i sama definicija pokazuje da je riječ o dugoročnom procesu. U praksi, kada firma ide u digitalnu transformaciju, prvo školuje rukovodeći kadar, unapređuje njegove digitalne vještine, uređuje IT sistem i slično. Ono što je duži proces to je strateška agilnost. Kada napravite prvi korak, potrebno je da onda posložite ljude i mentalni sklop i organizaciju tako da ih ništa ne može iznenaditi. Treba kod njih izgraditi spremnost da mogu da odgovore na svaki izazov i istovremeno da prepoznaju nove prilike koje pruža digitalni kontekst. Malo knjiga je napisano o tome, ali sve ide u pravcu da digitalna transformacija preraste u stratešku agilnost.
Učešće na “Forwardu”
GLAS: Bili ste i jedan od učesnika na “Forward” konferenciji, koliko su takvi događaji značajni za razmjenu iskustava?
ANTOLjAK: Konferencije poput “Forwarda” su izuzetno važne. U regionu, ali i u svijetu, jedan od najvećih razloga zašto samo 30 odsto digitalnih transformacija uspije je zbog toga što oni koji donose odluke ne razumiju šta znači digitalna transformacija. Zato je prvi korak da se u tom smjeru obrazuju prvo donosioci odluka. Primjera radi, dođete na sastanak kod generalnog direktora neke velike kompanije, sasluša vas dva minuta i uputi na direktora IT sektora. To je primjer kada jedan rukovodilac i donosilac odluka ne razumije šta je digitalna transformacija, a s tim se suočava cijeli region.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
