U toku velika akcija pomoći za izgradnju parohijskog doma u Prebilovcima

Paroh čapljinski Igor Mastilović rekao je Srni da se ranije počelo sa tim projektom, a sada bi trebalo krenuti sa završnim radovima i izgradnji gostoprimnice i konaka u Prebilovcima za šta je potrebno prikupiti oko 200.000 KM.

"U planu je da to vremenom postane manastir sa monasima i monahinjama, koji bi tu živjeli i služili, što je značajno za oživljavanje sela Prebilovci u kome sada živi 45 srpskih povratnika, a značajno bi bilo i za cijeli grad", istakao je paroh čapljinski.

Hram Vaskrsenja Hristovog, kao veliko svetilište, godišnje posjeti oko 10.000 ljudi, domaćih i turista iz cijelog svijeta, a završetkom Parohijskog doma, kako je rekao, to bi bilo još jače duhovno središte i mjesto okupljanja ljudi u kome bi se njegovala kultura sjećanja na stradanje Srba u 20. vijeku.

On je najavio da će Prebilovce posjetiti i Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije 23. septembra, tokom predstojeće dvodnevne posjete Mostaru, povodom 150 godina od osveštanja Sabornog hrama Svete trojice u Mostaru.

Sredstva za završetak konaka i gostoprimnice u Prebilovcima svi zainteresovani mogu da uplate putem računa:

Pay Pal: [email protected]/na račun SPCO Mostar sa naznakom za Prebilovce/

Devizni račun:/EUR/: 20014667101

Swift: UNCRBA22,

IBAN: BA39 338110484603 1262

UniCredit Bank: 3381102246138904 BAM

Hram Vaskrsenja Hristovog sagrađen je i osveštan 2015. godine u znak sjećanja na oko 4.000 Srba donje Hercegovine koje su ustaše ubile u Drugom svjetskom ratu, a Srpska pravoslavna crkva iste godine kanonizovala je žrtve Prebilovaca i donje Hercegovine u Drugom svjetskom ratu.

Taj praznik ustanovljen je u kalendaru u znak sjećanja na datum kada su ustaše 1941. godine zvjerski ubile više od 850 mještana sela Prebilovci, uglavnom žena i djece i bacile u jamu u Šurmancima, nadomak Međugorja, kada je to selo doživjelo tragediju biblijskih razmjera.

Taj zločin je u bivšoj Jugoslaviji prikrivan, a 1961. godine jame u koje su bacani Srbi su zabetonirane.

Otkopavanje 13 jama na području donje Hercegovine počelo je 1990. godine, a kosti više od 4.000 Srba 4. avgusta 1991. godine su sahranjene u spomen-kosturnicu u Prebilovcima.

Pripadnici Hrvatske vojske su u junu 1992. godine minirali tu spomen-kosturnicu, a po povratku Srba u Prebilovce poslije 2000. godine ostaci kostiju su sakupljeni i po izgradnji Hrama Vaskrsenja Hristovog počivaju u njegovoj kripti.

Hram u Prebilovcima sagrađen je uz pomoć predsjednika Srpske Milorada Dodika i zahvaljujući donacijama Srba u dijaspori.

Urađen je po uzoru na Crkvu Hristovog groba u Jerusalimu koja je simbol Vaskrsenja i života.

Na zidovima hrama ispisana su imena stradalnika, među kojima i 826 stanovnika Prebilovaca koje je jedno od četiri najstradalnija sela u svijetu u Drugom svjetskom ratu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.