Sve više turista zainteresovanih za krstarenje Drinom: Zelenim biserom do nezaboravnih uspomena

Jana Kezić
Foto: Velibor Tripić

VIŠEGRAD - Ispod starog mosta u Višegradu s buđenjem proljeća na zelenom biseru, kako mještani iz ljubavi zovu Drinu, pokreću se i brodići koji ljubitelje prirode odvode na čarobnu plovidbu kanjonom ove rijeke, gdje uživaju u nesvakidašnjim prizorima za pamćenje.

Mir i tišinu svima koji žele da se odmore, te provedu vrijeme u prirodi bez buke i zagađenog vazduha pruža upravo kanjon Drine, koji je drugi po veličini u Evropi.

Tokom ljeta Višegrad bude preplavljen turistima, a prizori čuvenog kamenog mosta, kojeg je u svom djelu opisao i nobelovac Ivo Andrić, zaista ostavljaju bez teksta turiste koji posjete ovaj dio Srpske.

Ukras zelene rijeke su i brodići, koji su postali neizostavan dio turističke ponude ove lokalne zajednice, a sa njih svakodnevno odjekuju stihovi pjesme “U lijepom starom gradu Višegradu, gdje duboka Drina vijekovima teče”.

Vlasnik firme “River bus” Igor Vuković rekao je za “Glas Srpske” da su turisti iz godine u godinu sve zainteresovaniji za plovidbu Drinom.

- Tokom ture, koja traje pola sata, obilazimo Andrićgrad i plovimo ispod lukova mosta, odakle se vidi kuća Ive Andrića, a kapetan tokom čitavog putovanja priča zanimljivosti o rijeci, ali i Višegradu - rekao je Vuković dodajući da je cijena karte 10 maraka. Osim kraćih vožnji, zbog velikog interesovanja turista, kako kaže, od ove godine uvode i plovidbu do kanjona.

- Malim brodićima je nemoguće ići do kanjona Drine jer su oni relativno spori, pa smo kupili gliser koji će služiti za duže ture do kanjona Drine koji je udaljen 30 kilometara nizvodno od Višegrada - rekao je Vuković dodajući da prve vožnje kreću već sredinom maja.

Nakon penzionisanja u ratnoj mornarici, svoj brod “Sonja” na obale rijeke Drine parkirao je i kapetan Nenad Radović. Poučen iskustvima koja je stekao u okviru službe, odlučio je da sam napravi brod.

- Turistički brod “Sonja” je dragulj rijeke Drine na plovnom putu Višegrad - Bajina Bašta, a predviđen je za turističke izlete i krstarenje kanjonom. Brod može da primi 50 putnika, uz organizaciju posluženja hrane, pića i muzike uživo - rekao je Radović dodavši da je lično napravio i brod za režisera Emira Kusturicu koji se nalazi u Andrićgradu. Osim broda, kako kaže, ima i kamp u kanjonu Starog Broda, gdje postoje bungalovi za prenoćište i restoran, a do njega se može stići jedino vodenim putem.

- Brodom idemo do kanjona i kampa, a na cjelodnevnom izletu obilazimo i muzejsku postavku u Starom Brodu i kapelu, kao i nekoliko nekropola stećaka iz 12. vijeka - rekao je Radović. Ispričao je da je brod dobio ime po njegovoj kćerki.

U Turističkoj organizaciji Višegrada kažu da je vožnja brodićima po Drini jedna od obaveznih atrakcija koju turisti moraju da dožive.

 - Prije pedesetak godina postojale su jedna ili dvije brodice i to su većinom bili ribarski čamci, a sada ovaj vid turističke ponude dobija sve veći značaj. Svake godine na našem zelenom biseru ima sve više brodića - rekao je vršilac dužnosti direktora višegradske Turističke organizacije Marko Božić. Objasnio je da, pored smještajnih kapaciteta i gastronomske ponude, u brošure sve više ulaze i potencijali Drine, te dodao da će uskoro imati i promociju ove rijeke na Zlatiboru.

Plovidba kroz istoriju

U Turističkoj organizaciji Višegrada kažu da je u prošlosti kanjon Drine bio poznat po velikim brzacima i bukovima, kao i starim drvenim splavovima koji su ih krotili. Krajem šezdesetih godina prošlog vijeka u Perućcu je sagrađena hidroelektrana “Bajina Bašta”, koja je ovaj dio toka rijeke Drine pretvorila u mirno jezero dugo 54 kilometra. Ubrzo poslije toga splavove zamjenjuju turistički brodovi “Lotika” i “Omorika” koji prevoze turiste na relaciji Višegrad - Perućac i obrnuto. Međutim, zbog ratnih dejstava na području BiH vodeni saobraćaj je prekinut, a brodovi nisu bili u funkciji punih 15 godina. Krstarenja su obnovljena tek 2006, ali na skraćenoj relaciji zbog neriješenih graničnih pitanja između Srbije i BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana