Šta je to pametni ugovor?
Da bismo razumjeli pojam „pametnog“ ugovora, moramo prvenstveno stvoriti povjerenje u tehnologiju, jer pametni ugovor, u svojoj suštini, nije ništa drugo nego računarski kod koji se izvršava prema unaprijed određenim protokolima. Dakle, obzirom da isti nemaju mogućnost „rasuđivanja“, već pukog izvršavanja, shvatamo da nisu „pametni“, kako im naziv govori.
Kao što je slučaj i kod ugovora u standardnom smislu riječi, pametni ugovor predstavlja sporazum dvije ili više ugovornih strana. Nihova sličnost sa ugovorima se ogleda u tome što ugovorne strane unaprijed dogovore uslove, dok izvršenje istog prepuštaju programskom kodu koji obezbjeđuje da će se ugovor izvršiti prema unaprijed dogovorenim uslovima.
Samoj izradi pametnih ugovora dakle prethodni usmeni i/ili pisani dogovor oko uslova izvršenja, a samo sačinjavanje predajete u ruke programera, koji će sporazum ugovornih strana da kodira i postavi ga na blokčejn mrežu. Dakle, možemo reći da se pametni ugovori zaključuju u skladu sa oblicionim pravom, dok je izvršenje ugovornih odredbi prepušteno softverkom programu.
U skladu sa digitalnom prirodom pametnog ugovora, bitno je istaknuti da, mogu biti programirani na način da se izvršavaju u koliko se ispune sljedeći, preddefinisani koraci:
1. Stranke koje žele da izvrše transakciju, ili prometuju robama i/ili uslugama moraju se unaprijed sporazumiti oko uslova ugovora. Dakle, moraju da odrede na koji način će sam ugovor – računarski kod raditi, te koji uslovi moraju biti ispunjeni da bi se kod izvršio automatski;
2. Izrada „pametnog“ ugovora – stranke moraju pronaći programera koji će njihov sporazum izraditi u računarski kod te odrediti sam programski jezik. Bitno je napomenuti da je uvijek preporuka imati saradnju sa iskusnijim programerskim stručnjacima zbog bezbjedonosnih rizika.
3. Pametni ugovor se pohranjuje na blokčejn mrežu i onog trenutka kada se ispune preddefinisani uslovi, samostalno se izvršava i – nema povratka. Dakle, ugovor se kao transakcija bilježi u blokčejn bez mogućnosti opoziva – nešto kao kada kupite npr. patike na blef, a račun izgubite u hodu.
4. Pametni ugovor funkcioniše tako što prati dešavanja na blokčejnu i kada primijeti preddefinisani uslov koji pokreće njegovor izvršenje – on se samoizvršava. Preddefinisani uslov može predstavljati mnogo stvari, kao što su npr.: prijem mjesečne fakture, izvršena uplata i slično.
5. Izvršenje pametnog ugovora automatski predstavlja i posljedicu – npr. prenos sredstava sa prodavca na kupca, bez dodatne verifikacije.
6. Po izvršenju, pametni ugovor se skladišti kao i bilo koja druga transakcija na blokčejn i dostupan je bilo kom trećem licu na pregled.
Da zaključimo, pametni ugovor svoju primjenu može pronaći kod lica koja žele da automatizuju svoje investicije, ili npr. da vam isti služi kao neko lična štednja – unaprijed definišete koji iznos sredstava vam pametni ugovor svakog mjeseca trasira na drugi račun.
Primijena je mnogo, ali su uvijek iste preporuke: savjetujte se sa pravnimstručnjakom kod pripreme uslova ugovora i saradnju ostvarite sa iskusnim programerima. Time će bezbjedonosni rizik biti sveden na minimum.
Autorski tekst advokata Jovane Diljević
Napomena: Tekst ne predstavlja pravni savjet, već lični stav autora
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
