Snježana Cvijić Amulić: Zemljotresi naša realnost
BANjALUKA - Zemljotres ne poznaje granice. Ono što se dešavalo u Petrinji, Albaniji, Zagrebu, te nedavno u okolini Berkovića, to su zemljotresi čiji se intenziteti i posljedice koje ostave na zemlji ne mogu zanemariti, a cijeli ovaj prostor nemoguće je odvojiti.
Rekla je to za “Glas” načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Snježana Cvijić Amulić osvrnuvši se na prognoze da je Balkan ušao u period u kojem će biti jakih zemljotresa.
- Nadam se da kod nas neće biti razornih zemljotresa, ali ima jakih i biće ih. Kada se dogodi neki jak zemljotres, seizmička energija se dijelom ispolji iznad površine, a dobrim dijelom, nošena seizmičkim talasima, zadrži se u kori, što dalje dovodi do preraspodjele zarobljene energije na drugim rasjedima. Kada nagomilana seizmička energija u jednom momentu pređe kritičnu vrijednost, dolazi do smicanja blokova na rasjedu, što generiše novi zemljotres - objašnjava Cvijić Amulić i dodaje da se zna gdje su seizmički aktivne zone i gdje se zemljotresi mogu očekivati.
To, naravno, dodaje, nisu predviđanja poput vremenske prognoze, već prognoze zasnovane na dosadašnjim iskustvima i statistici gdje su se zemljotresi dešavali, odnosno zone aktivnih rasjeda.
- U Srpskoj to je prostor Krajine oko Banjaluke, gdje se nalazi seizmički čvor dva rasjeda, te prostor Hercegovine, odnosno Dinarida, gdje je s jedne strane jadranska mikroploča, a sa druge panonska nizija. Kretanje jadranske mikroploče uslovljava nagomilavanje seizmičke energije na prostoru Dinarida, a zemljotresi se najčešće dešavaju na granici tanje i deblje Zemljine kore. Najdeblja Zemljina kora je na području Dinarida, a najtanja je u panonskom bazenu. Banjaluka je na toj granici, zato smo i imali jake zemljotrese. Šira banjalučka seizmogena zone obuhvata i prostor Petrinje, to je sve jedan te isti rasjed, ali su u različitom vremenskom periodu bili aktivni različiti njegovi segmenti - istakla je Cvijić Amulić. Naglašava da svaki građanin naše zemlje mora da zna koju jačinu zemljotresa može da očekuje na tlu na kojem živi.
- Moramo da znamo kakve intenzitete smo imali u prošlosti i šta možemo očekivati u budućnosti, uglavnom ne jače iako se dogodi nekada da se prevaziđe taj istorijski maksimum. Na prostoru BiH najjači zemljotres bio je banjalučki iz 1969. godine - podsjetila je Cvijić Amulić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
