Slavimo Miholjdan: Vjeruje se da danas možete da radite sve osim ovoga

SRNA
Slavimo Miholjdan: Vjeruje se da danas možete da radite sve osim ovoga

BIJELjINA - Srpska pravoslavna crkva /SPC/ danas proslavlja Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku.

Sveti Kirijak rođen je u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.

Čitajući Sveto pismo veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.

Boravio je u više manastira, posvećen hrišćanskoj vjeri i boreći se protiv jeresi.

Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je cijeli život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj porodici Svetog Haritona, gdje su monasi jednom dnevno jeli i to po zalasku sunca.

Prepodobnog Kirijaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih. Poživio je 109 godina i upokojio se 557. godine u pustinji, gdje je proveo starost i posljednje godine života.

Prema narodnom vjerovanju, poslije Miholjdana nastupa prava jesen, a ako se topli dani nastave, taj period zove se "miholjsko ljeto". 

Običaj je da se na Miholjdan ne radi u kući, ali su dozvoljeni svi poslovi u dvorištu i bašti. Topli dani, poznati i kao "sirotinjsko leto," bili su prilika za one koji nisu stigli da završe svoje poslove pre zime da ih sada privedu kraju — da unesu i spakuju drva, urede dvorište i očiste baštu.

Takođe, veruje se da zbog zauzetosti ne valja organizovati svadbe na ovaj dan, a od kuće se ide jedino na "udovičke mobe" — kada narod pomaže ženi koja je ostala bez muža.

Sveti Kirjak je zaštitnik mnogih srpskih domova, a monasi su ga poštovali kao utešitelja bolesnih. Poživeo je 109 godina.

Prepodobni Kirijak Otšelnik

Od ranog detinjstva, čitajući Sveto pismo, Kirjak je razvijao divljenje prema spasenju ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim. Tamo je stupio u manastir i počeo svoj monaški put.

Proveo je vreme u nekoliko manastira, posvećen hrišćanskoj veri i boreći se protiv jeresi. Predanje kaže da je, uprkos strogom postu, bio krupan i snažan čovek. Pred kraj života, boravio je u monaškoj zajednici Svetog Haritona, gde su monasi jeli jednom dnevno, nakon zalaska sunca.

Monasi su ga poštovali kao iscelitelja i utešitelja bolesnih. Poživio je 109 godina i preminuo 557. godine u pustinji, gde je proveo poslednje godine života.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana