Širom Republike Srpske dočekana Pravoslavna nova godina FOTO

Srna, Agencije
Nova Godina
Foto: Grad Banjaluka | Nova Godina

Širom Republike Srpske sinoć je dočekana Nova godina po Julijanskom kalendaru.

Osim Srpske, slavile su i Ruska, Gruzijska, Ukrajinska i Jermenska pravoslavna crkva, kao i Sveta Gora.

U ponoć je u svim pravoslavnim hramovima služen moleban za srećno i berićetno novo ljeto.

Brojni Banjalučani i gosti iz drugih gradova, ali i inostranstva, dočekali su ispred Hrama Hrista Spasitelja Novu godinu po julijanskom kalendaru. Nova godina dočekana je uz pjesmu vokalne solistkinje i interpretatorke duhovne i etno-muzike Danice Crnogorčević, te bogat program kulturno-umjetničkih društava iz Banjaluke.

Okupljenima je pjevala i Pavlina Radovanović, djevojčica iz Orahovca sa Kosova i Metohije.
Program proslave pravoslavne Nove godine započeo je nastupom članova Radničkog kulturno-umjetničkog društva „Pelagić“, nakon čega su se gostima predstavili članovi Kulturno-umjetničkog društva „Čajavec“.

Članovi igračke grupe, ženske i muške pjevačke grupe „Masleše“ u svoj nastup utkali su pjesme sa Zmijanja, pjesme sa Kozare, te šopske igre kao dio bogatog srpskog folklora.

Članice grupe „Dar“, koje su na svoj način predstavile davnašnje narodne pjesme, takođe, bile su dio proslave Nove godine.

U programu je učestvovao i Muzički atelje Jelene Stanišić, koji je za ovu priliku okupio učenike iz 10 banjalučkih škola, te su svi zajedno otpjevali „Mi smo deca neba“ i „Hajde, Jano“.

Nakon programa ispred Hrama Hrista Spasitelja, tačno u ponoć služen je moleban.

U ponoć je služen moleban u hramu Svete Trojice u Prijedoru.

Doček na otvorenom organizovan je i u Trebinju, Bijeljini i Istočnom Novom Sarajevu. Uprkos hladnoći veliki broj građana je slavio.

Nova godina dočekana je u Bijeljini veselo. Kao i u brojnim lokalnim zajednicama u Srpskoj, u Bijeljini je organizovan doček Pravoslave nove godine na otvorenom, na centralnom gradskom trgu. Svi oni koji su, uprkos hladnoći, odlučili da proslave dolazak nove godine na trgu mogli su da uživaju u muzici popularnog OK benda.

Proslava Pravoslavne nove godine organizovana je i u dobojskom parku Narodnih heroja, gdje je za dobru atmosferu bila zadužena Snježana Đurišić. Veselo je bilo i u ugostiteljskim objektima, a brojni su oni koji su Novu godinu po Julijanskom kalendaru, dočekali u toplini doma.

U  Derventi je doček pravoslavne Nove godine organizovan na platou ispred Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice, u kojem je služen moleban u ponoć, a upriličen je i vatromet.

Okupljene građane pozdravio je i pravoslavnu Novu godinu čestitao gradonačelnik Dervente Milorad Simić.
On je naveo da je, uz pomoć Gradske uprave, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo (SPKD) „Prosvjeta“ iz Dervente organizovalo proslavu na zadovoljstvo sugrađana, te dodao da nikoga ne bi trebalo da vrijeđa doček Nove godine po julijanskom kalendaru.

Sa molitvom – zahvalnicom za sva dobra podarena u prošloj godini i sa željama da Nova pravoslavna bude rodnija i plodnija od prethodne, i stanovnici Istočnog Sarajeva zakoračili su u 2022. godinu.

Osim u porodičnom ambijentu, veselje do duboko u noć, bilo je upriličeno u ugostiteljskim objektima u gradu. A za stanovnike Istočnog Novog Sarajeva i njihove goste uz Dejana Matića, u ambijentu "Zimzograda”"– na centralnom trgu Srbija .

Trebinjce i goste u Novu pravoslavnu 2022. godinu uveo je na Trgu slobode pop-pjevač Igor Vukojević, uz izvođenje brojnih poznatih hitova popularne muzike.

Prethodno su se spletom tradicionalnih igara i pjesama predstavili trebinjski ansambl nacionalnih igara „Jovan Dučić“, uz Folklorni ansambl „Dukati“ iz Čačka, kao i mladi guslar Mitar Višnjić, saopšteno je iz Gradske uprave Trebinje.

Organizatori dočeka pravoslavne Nove godine su grad Trebinje i Turistička organizacija.

U organizaciji Guslarskog društva "Rade Jamina" iz Višegrada , a povodom Pravoslavne ove godine održano je 15.po redu "Srpsko sijelo", na kome su nastupili guslari, zdravičari i muške pjevačke izvorne grupe.

Otvarajući sinoć ovu manifestaciju, načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević pozdravio je sve učesnike i istakao njen značaj u očuvanju srpske tradicije i kulture.

Darko Lečić, predsjednik Guslarskog društva „Rade Jamina“, koje je i organizator ovog sijela, rekao je da je zbog epidemiološke situacije sijelo održano u smanjenom obimu, ali da na značaju neće izgubiti gusle koje njeguju i čuvaju.
Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Brčkom je otkazan doček na otvorenom, ali je priređen vatromet.

Doček pravoslavne Nove godine uz vatromet, kuvano vino i muziku „Virus benda“ organizovan je na gradskom trgu u Šamcu. Proslava je počela u 21 čas.

Građani su prije ponoći na trgu zaigrali kolo i tako dočekali vatromet i pravoslavnu Novu godinu.

Najveći broj stanovnika Šamca, prema tradiciji, novogodišnju noć proveo je u kućama i stanovima uz televizijski program i druženje sa prijateljima i komšijama.

U hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Kotor Varošu u ponoć je služen moleban povodom pravoslavne Nove godine.

Moleban je služio protonamjesnik Damir Vrhovac, koji je poželio vjernicima da sa optimizmom i jakom vjerom uđu u Novu godinu, da se poprave i čine dobra djela.

Nakon održanog molebana kotorvaroško nebo je ukrasio vatromet, a za okupljenje vjernike je bilo pripremljeno kuvano vino i posluženje.

Odlukom Vlade Republike Srpske, danas je neradni dan.

Tradicija

Zanimljivo je da tradicija obilježavanja julijanske Nove godine postoji i u nekim njemačkim kantonima u Švajcarskoj (Alter Silvester), kao i u nekim dijelovima Galske zajednice u Škotskoj.

Julijanski kalendar je uveo rimski imperator Julije Cezar 45. godine prije nove ere i koristio se u cijeloj Evropi do 16. vijeka, kada je počeo postepeni prelazak pojednih država na Gregorijanski kalendar.

Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine hrišćanska crkva je prihvatila Julijanski kalendar kao zvaničan.

Tvorac kalendara je grčki astronom Sosigen, na inicijativu Julija Cezara, po kojem kalendar i nosi ime.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana