Savo Minić, za „Glas Srpske“: Nije sve u podsticajima
Poljoprivrednici ne mogu sve elemente (ne)konkurentnosti rješavati podsticajima, moraju kontinuirano učiti, unapređivati znanja i vještine, modernizovati i inovirati procese, ali i mijenjati samu strukturu proizvodnje prema zahtjevima tržišta te se udruživati sa drugim proizvođačima da bi ojačali svoju poziciju.
Istakao je to u intervju za “Glas Srpske” ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Savo Minić, navodeći da je poljoprivredna proizvodnja uvijek bila izazovna, jer se dešava pod otvorenim nebom, izložena rizicima sve učestalijih vremenskih nepogoda.
- Nadalje, poljoprivredni proizvodi su većinom berzanski pa su izloženi rizicima naglog pada ili rasta cijena na svjetskim berzama, na koje naši proizvođači ne mogu uticati. Takođe ne mogu uticati ni na nagle promjene i cjenovnike osnovnih inputa za proizvodnju, poput đubriva, sjemena, dizela. Zbog toga je opravdana budžetska podrška poljoprivrednoj proizvodnji, koja je veća od podrške bilo kojoj drugoj privrednoj grani, jer bi u suprotnom bilo ugroženo snabdijevanje stanovništva hranom - rekao je Minić i dodao da Vlada RS nema dileme o kontinuiranoj podršci poljoprivredi, ali i o izdvajanju dodatnih sredstva za krizne situaciju.
GLAS: Da li je skrojen ovogodišnji pravilnik za raspodjelu podsticajnih sredstava i za šta će biti izdvojeno najviše novca?
MINIĆ: Iza nas su desetine sastanaka sa svim republičkim asocijacijama proizvođača i smatram da smo postigli dogovor o većini njihovih zahtjeva te napravili okvir koji odgovara izazovima, a koji opet dozvoljava nastavak strateške orijentacije ka unapređenju produktivnosti i konkurentnosti domaćeg poljoprivrednog sektora. Najviše sredstava biće izdvojeno za tekuću proizvodnju, ali će se zadržati i nivo podrške za kapitalne investicije, uz ograničenje broja prijava po javnom pozivu. Vlada je uprkos sveopštoj krizi i inflatornim pritiscima zadržala nivo agrarnog budžeta od 180 miliona KM, što nam je ostavilo mogućnost da zadržimo kontinuitet i koncept podrške kakav smo postavili lani.
GLAS: Da li će ministarstvo pomoći farmerima da ponovo pokrenu proizvodnju svinja, budući da među njima vlada veliki pesimizam, kada je u pitanju opstanak proizvodnje?
MINIĆ: Podrška u zanavljanju proizvodnje i obnovi stočnog fonda nije bila pod znakom pitanja nijednog momenta. I do sada je postojala kao dio kapitalnih investicija na koje proizvođači imaju pravo u svim granama proizvodnje, a ove godine samo za proizvođače svinja, zbog situacije u kojoj su se našli, taj nivo podrške, koji za ostale proizvođače iznosi 40 odsto povrata sredstava, biće 65 odsto povrata za nabavku nazimica koje imaju dokumentaciju o porijeklu.
GLAS: Kako se protesti evropskih poljoprivrednika mogu odraziti na naše tržište, imaju li proizvođači iz Srpske šansu za bolji plasman svojih proizvoda na izvoznim, ali i domaćem tržištu?
MINIĆ: Neće se baš direktno odraziti na poziciju naših proizvođača. Navikli smo da EU štiti svoje tržište carinskim i bescarinskim barijerama, odlukama o ograničenju uvoza, vanrednim paketima finansijske pomoći i drugim mjerama kojima osiguravaju nivo konkurentnosti na domaćem i na ino-tržištu. Ono što možemo očekivati je da se strogi zahtjevi u vezi sa zaštitom životne sredine, koji značajno poskupljuju proizvodnju, zbog čega, između ostalog, i protestuju EU proizvođači, počnu zahtijevati i od zemalja izvoznica. To je najavljeno i naši izvozno orijentisani proizvođači već preduzimaju investicije u vezi sa zelenom tranzicijom da bi smanjili svoj karbonski otisak. Naša konkurentska prednost može biti u organskoj proizvodnji, proizvodima od tradicionalnih sorti biljaka i rasa stoke, robi geografskog porijekla...
Ptičji grip
GLAS: U Srpskoj je nedavno potvrđen ptičji grip kod labudova. Da li je to nova prijetnja domaćoj proizvodnji mesa, odnosno farmama živine?
MINIĆ: S obzirom na to da se radi o pojavi avijarne influense kod divljih ptica, domaća proizvodnja nije ugrožena uz osiguravanje i održavanje higijenskih uslova i biosigurnosnih mjera u svim objektima. Neometano će biti obavljan unutrašnji promet živine, proizvoda od živine i jaja, uz poštovanje propisanih veterinarskih mjera. Apelujemo na vlasnike živine da osiguraju i održavaju higijenske uslove i biosigurnosne mjere u svim objektima za uzgoj i držanje živine, kao i na obavezu prijavljivanja svih promjena zdravstvenog stanja, ponašanja i pojačanog uginuća živine nadležnoj veterinarskoj organizaciji ili veterinarskom inspektoru.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
