Saborni hram u Sarajevu obilježava 150 godina od osveštanja

GS
Foto: Kliks

SARAJEVO - Saborni hram Rođenja presvete Bogorodice u Sarajevu obilježava 150 godina od osveštanja.

Tim povodom u porti Hrama upriličena je svečana akademija, a prije toga koncert kamernog hora Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu, prenosi RTRS.

U Sabornoj crkvi u Sarajevu, jednoj od najvećih pravoslavnih bogomolja na Balkanu, večeras se sabrao veliki broj vjernika.

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom istakao je u besjedi povodom ovog jubileja da je Saborna crkva Rođenja Presvete Bogorodice položajem, gabaritom i stilom jedan od simbola Sarajeva.

-Naši preci nisu je pravili zbog prestiža već iz potrebe da hiljade sarajevskih Srba imaju crkvu u kojoj će imati mjesto za svoje vjerske potrebe - rekao je vladika Hrizostom.

Vladika je dodao da ova crkva nije važna samo za Srbe već i za pripadnike drugih religija koje žive u Sarajevu.

-Ova saborna crkva i Stara crkva na Baščaršiji su naš ponos i pohvala. Ovi hramovi su istovremeno i njihovi - naveo je mitropolit Hrizostom i dodao da Sarajevo mnogi upoređuju sa svetim gradom Jerusalimom.

Protojerej stavrofor Vladimir Stupar podsjetio je da je odluka o gradnji Saborne crkve u Sarajevu donesena 1859. godine, a da su temelji osveštani 11. juna 1863. godine.

-Izgradnja je trajala od 1863. do 1874. godine, glavni neimar je bio čuveni Andrija Damjanov iz Velesa. Crkvu je 1872. godine osveštao mitropolit Pajsije sa 76 sveštenika uz prisustvo 10.000 vjernika - naveo je Stupar.

On je istakao da je aktuelna vlast u Republici Srpskoj i BiH kroz mnoge projekte dala doprinos, kako kaže, funkcionisanju Saborne crkve u Sarajevu.

-Grčka Vlada je svojevremeno pomogla da se rekonstruiše fasada, takođe institucije Srbije pomažu ovom hramu - dodao je on.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je novinarima da od osveštanja 1872. godine Saborna crkva ne okuplja samo pravoslavni narod iz Sarajeva, već iz cijele Republike Srpske i BiH.

-Nekada je Sarajevo bilo mjesto koje su Srbi stvarali i gradili, a danas nažalost Srba ovdje ima u tragovima ali srpski narod koji živi u Istočnom Sarajevu i okolini nikad ne zaboravlja svoje korijene i nikada ne mogu zaboraviti značaj Saborne crkve u Sarajevu - naglasio je Ćosić.

Večerašnjoj akademiji prisustvovali su i predstavnici društvenog, političkog i kulturnog života Sarajeva i Istočnog Sarajeva, kao i članovi srpskog pjevačkog društva “Sloga” iz Sarajeva.

U okviru obilježavanja 150 godina od osveštanja Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu, sutra će u devet  časova biti služena sveta liturgija.

Saborna crkva, "nova ili gospodska" kako se u narodu zove, ukras je Sarajeva. Njena gradnja počela je na inicijativu srpskih stanovnika, zemljište je kupljeno 1859. godine, a sedam godina kasnije crkva je završena. Osveštana je na Svetog Iliju prije vijek i po.

Izgrađena je u trenucima kada se Osmansko carstvo povlači, a upravu na ovim prostorima vlast preuzima Austrougarsko carstvo. Tokom burnih i teških vremena okupljala je srpski narod. U starim spisima pronalazimo da su priložnici za gradnju bili sultan Abdul Aziz Han, srpski knez Mihailo, a najdarežljiviji sa 2.000 dukata bio je tadašnji predsjednik sarajevske Crkvene opštine i vlasnik hotela Evropa Manojlo Jeftanović.

Prilog bogatoj istoriji hrama je i podatak da je ruska carska porodica Romanov novčanim prilogom pomogla izradu ikonostasa crkve.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana