Saborni hram Rođenja Presvete Bogorodice proslavio krsnu slavu Malu Gospojinu

Srna
Saborni hram Rođenja Presvete Bogorodice proslavio krsnu slavu Malu Gospojinu

SARAJEVO - Saborni hram Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu proslavio je danas krsnu slavu Malu Gospojinu.

Starješina Saborne crkve u Sarajevu protojerej-stavrofor Vladimir Stupar čestitao je okupljenim vjernicima praznik, dodajući da je Presveta Bogorodica Marija, čije se rođenje danas slavi, najveći dar neba zemlji i Boga čovjeku.

"To je najveći poklon nezasluženi koji smo dobili i koji je toliko dragocjen da nam daje vječni život i sav smisao života. I samo ime Marija često je na Blikom istoku i kod starih Jevreja, svih hrišćana cijeloga svijeta. Samo ime znači dar Boga", rekao je Stupar.

Prema njegovim riječima, proslavljanjem današnjeg praznika, slave se i preci koji su podigli Hram Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu koji je bio izraz njihove vjere.

"Slaveći danas ovaj veliki praznik, sabrali smo se u ovom hramu i čestitamo sveštenstvu i svim parohijanima hrama kojima je danas slava. U ime Njegovog visokopreosveštenstva mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma, koji danas služi u istoimenom hramu u Bugojnu, prenosim pozdrave i svima želim srećan pranik", dodao je protojerej-stavrofor Stupar.

Odluka o izgradnji Saborne crkve Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu donesena je početkom 1859. godine. Od 1859. godine pa do 1862. godine kupljeno je zemljište i materijal za gradnju crkve, a gradnja je počela 1863. godine, kada su osveštani temelji.

Izgradnja je trajala 11 godina, do 1. maja 1874. godine. Hram je osveštan na Svetog Iliju, 20. jula 1872. godine, skoro godinu dana prije potpunog završetka. Osveštao ga je mitropolit dabrobosanski Pajsije.

Dozvolu za izgradnju crkve izdao je sultan Abdul Aziz da bi ublažio kritike iz Evrope zbog vjerske netrpeljivosti.

Crkva je izgrađena dobrovoljnim prilozima građana Sarajeva i okolnih mjesta, kao i dubrovačkih, beogradskih, tršćanskih i bečkih trgovaca. Postoji zapis da je i sultan bio jedan od onih koji su dali svoj prilog.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana