Raditi na poboljšanju položaja žrtava krivičnih djela
BIJELjINA - U predstojećem periodu treba usklađivati odredbe Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske sa minimalnim standardima koje u toj oblasti ima EU kako bi bio poboljšan položaj žrtava krivičnog djela, rečeno je danas u Bijeljini na okruglom stolu "Položaj žrtava krivičnih djela u Republici Srpskoj sa fokusom na žrtve rodno zasnovanog nasilja".
Cilj današnjeg okruglog stola bio je da se naglasi značaj medijskog izvještavanja o ovoj temi, te predstavnici medija upoznaju o analizama koje bi doprinijele stvaranju preduslova za neophodno usklađivanje.
Gorica Ivić iz banjalučke Fondacije "Udružene žene" rekla je da su žrtve u postupcima nevidljive i imaju minimalna prava koja često i ne ostvare, zbog čega su u prethodnom periodu realizovali dvije analize.
"Prva se tiče usklađenosti Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske sa EU Direktivom o pravima žrtava i Istanbulskom konvencijom. Iz te analize lako je zaključiti šta je još potrebno uraditi na unapređenju, iako je naš normativnopravni okvir u nekim dijelovima znatno unaprijeđen", izjavila je Ivićeva novinarima.
Ona je navela da druga analiza sadrži pregled pravnih propisa iz Srbije, koja čini napore da Direktivu integriše u svoj pravni sistem, te Hrvatske kao zemlje koja je već članica EU i integrisala je tu direktivu.
"Mi ćemo dokument za unapređenje Zakona o krivičnom postupku predati Ministarstvu pravde. Imamo niz medijskih aktivnosti koje treba da doprinesu da se opšta populacija bolje upozna o potrebi unapređenja položaja žrtava krivičnih djela", rekla je Ivićeva.
Ona je ukazala da ova fondacija i bijeljinska "Lara" žrtvama krivičnih djela pružaju besplatno pravno savjetovanje, psihološku podršku i SOS telefon, kao i zbrinjavanje u sigurne kuće.
Profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci Ivanka Marković rekla je da je analiza usklađenosti pokazala da domaći Zakon o krivičnom postupku nije usklađen sa međunarodnim standardima u oblasti zaštite žrtava i prava žrtava.
"Krivični zakonik je u određenoj mjeri usklađen sa odredbama Istanbulske konvencije kojima se predviđa obaveza Republike Srpske, odnosno BiH, da se određena ponašanja i oblici rodno zasnovanog nasilja inkriminišu kao pojedina krivična djela, ali je resorno ministarstvo lani tokom izmjena Zakona o krivičnom postupku propustilo priliku da u Zakon unese odredbe koje se tiču prava žrtava, predviđene Direktivom EU, kojom se predviđaju minimalni standardi neophodni u zaštiti prava žrtava", ukazala je Markovićeva.
Govoreći o položaju žrtava u Republici Srpskoj, ona je napomenula da postoji neusklađenost, odnosno neophodnost izmjene domaćeg krivičnog zakonodavstva na način da se u Zakon o krivičnom postupku unese pojam `žrtve`.
"Mi imamo pojam `oštećenog`, koji je sinonim za pojam `žrtve`, ali je neophodno da se unese pojam `žrtve` na način na koji je predviđen u Direktivi EU jer on, pored direktne žrtve, pominje i indirektnu", navela je Markovićeva.
Ona je to pojasnila na primjeru krivičnog djela ubistvo, gdje je direktna žrtva osoba koja je ubijena, a indirektne žrtve su članovi porodice.
"Zakonom o krivičnom postupku unesene su određene novine u informisanje žrtve, ali još ne postoji obaveza suda ili tužilaštva da prilikom prvog susreta žrtvu informišu o svim njenim pravima i daju joj informacije o opštim i specijalizovanim podrškama, organizacijama koje je pružaju, stanju predmeta", rekla je Markovićeva.
Okrugli sto realizovan je u okviru projekta "Unapređenje prava i podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja u krivičnim postupcima", koji finansira Balkanski fond za demokratiju, a koji ima za cilj poboljšanje prava na podršku i zaštitu žrtava u krivičnim postupcima u djelima rodno zasnovanog nasilja u Republici Srpskoj, a u skladu sa standardima EU i Savjeta Evrope.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
