Pomenom obilježen egzodus sarajevskih Srba

Pomen su služili straješina ovog hrama protonamjesnik Duško Lalović i jerej Nemanja Lazić, glavni vojni sveštenik Srpske pravoslavne crkve u Oružanim snagama BiH.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je novinarima da je današnji događaj sjećanje na srpski narod koji je prije 26 godina na ovim prostorima činio 10 odsto Republike Srpske i kada ih je više od 100.000 napustilo vjekovna ognjišta, stvarajući zalog za opstanak Republike Srpske.

"Ovaj narod prije 26 godina niko nije pitao da li treba da pripadnu Republici Srpskoj ili Federaciji BiH /FBiH/ u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nažalost, ovaj prostor Reljeva i šire okoline pripali su FBiH", naveo je Ćosić.

On je podsjetio da su nakon odbrambeno-otadžbinskog rata Srbi iz sarajevskih opština bili primorani da napuste svoje domove, jer nisu mogli vjerovati federalnim vlastima da će im pružiti bezbjednost i zaštititi imovinu.

Prema njegovim riječima, Srbi su na ovim prostorim stradali kroz vijekove, da bi im se nakon dva svjetska rata i posljednjeg tragičnog sukoba u BiH desio egzodus.

Ćosić je naglasio da su sarajevski Srbi kao svoj zalog stvaranju Republike Srpske dali područje na kome su vijekovima živjeli.

"Na nama je danas obaveza da se svakog 15. ili 16. marta kao i svakog drugog dana u godini sjetimo naših predaka sa istorio-geografskih i duhovnih srpskih prostora Ilidže, Grbavice, Rajlovca, Reljeva, Vogošće, Hadžića...", naveo je on.

Ćosić je istakao i značaj reljevske Bogoslovije, koja je prije 140 godina, bila hram pravoslavnih bogoslova.

"Nažalost, danas svjedočimo činjenici da oko 157.000 Srba živi daleko od svojih domova, što na području Istočnog Sarajeva, što na drugim dijelovima Republike Srpske, Srbije, Crne Gore i u dijaspori, a prema popisu stanovništva iz 1971. godine, srpski narod je na ovim prostorima bio u većini, da bi ih u Sarajevu ostalo tek oko 5.000", rekao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Branko Koroman poručio je da današnji događaj kod Crkve u Reljevu predstavlja početak obilježavanja stradanja sarajevskih Srba nakon tragičnog sukoba u BiH.

Prema njegovim riječima, odlazak oko 120.000 Srba iz Sarajeva govori o njegovom dvostrukom stradalništvu - u borbi za mir, slobodu i za svoja ognjišta, i drugi put kada su bili prisiljeni da se isele, a da u konvojima ponesu i posmrtne ostatke oko 1.000 svojih najmilijih.

Zamjenik načelnika opštine Istočno Novo Sarajevo Aleksandar Kostović prezentovao je novinarima istorijsko-socijalni aspekt egzodusa sarajevskih Srba, kao i duhovni značaj pravoslavnog hrama i Bogoslovije u Reljevu.

"Ovaj hram i Bogoslovija potvrđuju da su Srbima uvijek na prvom mjestu bili obrazovanje, želja za slobodom, prosperitetom i duhovnom nadgradnjom", rekao je Kostović.

Prema njegovim riječima, odluka sarajevskih Srba da se isele sa svojih ognjišta jedna je od najhrabrijih odluka srpskog naroda u istoriji, koja je utkana u temelje Republike Srpske.

Srpski povratnik u Reljevo Milomir Damjanović zahvalio je predstavniicma Srpske pravoslavne crkve, grada Istočno Sarajevo i opštine Istočno Novo Sarajevo za organizaciju ovog obilježavanja, te apelovao na vlasti Republike Srpske da se aktivnije uključe u podršku Srbima koji su odlučili da se vrate i žive na svojim domaćinstvima na području Reljeva i okoline.

On kaže da im, osim materijalne pomoći, treba i moralna satisfakcija.

U Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo večeras će u okviru obilježavanja 26 godina od egzodusa sarajevskih Srba biti održana akademija pod nazivom "Sloboda kroz golgotu", kao i izložba fotografija.

Predviđeno je obraćanje gradonačelnika Ljubiše Ćosića i predsjednika Skupštine grada Branka Koromana, najavljeno je ranije iz Gradske uprave.

Egzodus Srba iz Sarajeva predstavlja niz događaja koji su uslijedili nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kada je pet opština Srpskog Sarajeva, u cjelini pripalo Federaciji BiH, dok je drugih pet podijeljeno između Republike Srpske i FBiH, gdje su Srbi uglavnom dobili periferna, nenaseljena i ruralna područja.

Srpski borci zaustavili su 35 ofanziva muslimansko-hrvatske vojske, odbranili domove, a onda su Ilijaš, Grbavica, Ilidža, Rajlovac, Hadžići, Mrkovići, Nahorevo i druga naselja u Dejtonu pripala FBiH.

Sarajevski Srbi su sa sobom ponijeli samo najneophodnije stvari, a mnogi su se odlučili da premjeste posmrtne ostatke članova porodice.

Na Sokocu je formirano Vojničko spomen-groblje "Mali Zejtinlik", na koje su preneseni posmrtni ostaci oko 1.000 boraca Vojske Republike Srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.