"Podrumi Vukoje 1982" obilježili Svetog Trifuna: Na pomolu još jedna uspješna godina

Jana Kezić
"Podrumi Vukoje 1982" obilježili Svetog Trifuna: Na pomolu još jedna uspješna godina

TREBINjE - Rezidbom vinove loze u Carskim vinogradima kod Trebinja, najstarijem hercegovačkom vinogorju, "Podrumi Vukoje 1982" obilježili su Svetog Trifuna - zaštitnika vinogradara i vinara.

Porodica Vukoje i od ove godine očekuje dobar rod i dobru berbu, poput prethodne dvije sezone, u kojim su osvojili brojne nagrade na azijskom i američkom kontinentu. Ovu godinu započinju otvaranjem "Vinske galerije Vukoje" u Beogradu, kao i novim proizvoda iz njihove destilerije.

- Novi proizvodi "Podruma Vukoje" su novi destilati, naši novi likeri, poput onoga od smokve čijih smo 800 stabala već posadili i pored sadnje masline, pridružili je uzgoju vinove loze kao glavnim brendovima Hercegovine - kazao je direktor "Podruma Vukoje 1982" Radovan Vukoje.

On objašnjava da slijedi i proizvodnja likera od oraha i višnje, što su, kako kaže, samo zahtjevi tržišta koji se u ovoj vinariji strogo prate i poštuju. Vinogradarska godina, kako objašnjava, za sada se odvija u idealnim uslovima i već je orezano oko 70 odsto čokota na lokalitetu Zasad polje, a započeto je i u Carskim vinogradima.

- Sigurno je da je rezidba najvažniji posao u vinorgadu, jer se rezidbom kreira budući rod grožđa na čokotima, a mi smo taj posao radili na način koji je jako rasprotranjen trenutno u svijetu, gdje se gleda da što nježnije pristupimo lozi i orežemo je na što bolji način, kako bi kroz dva uzgojna oblika - gijo i kordunica, kreirali budući plod, a on će dati buduće vino koje ne možemo prepustiti slučaju, budući da se držimo one vinogradarske krilatice da se vina prave u vinogradu - rekao je Vukoje.

A da se ova porodica pridržava strogih pravila i zakona vinarstva i vinogradarstva svjedoči i podatak da u ovom dijelu Hercegovine jedino oni prave vina isključivo od sopstvene sirovine.

Kako Vukoje kaže, ako se želi napraviti autentično vino ono mora biti iz vinograda sa označene lokacije, a koja je na neki način već kreirala dodatnu kvalitetu.

- Nama preostaje samo to da u podrumu ispratimo sve zadate operacije, zajedno sa odležavanjem vina na pravi način, tako da sutra u čaši moramo imati "zarobljeno hercegovačko sunce i kamen", što je jedna lijepa sublimacija ovoga našega kraja i predivnog mediterana -  kazao je Vukoje.

Dodao je da je do sada već urađeno oranje i đubrenje po posljednjoj preporučenoj tehnologiji, a ona podrazumijeva isključivi organski uzgoj koji je veoma bitan.

- Mi danas u vinograde ne unosimo ništa vještačko, nema herbicida, pesticida, već samo imamo zdravu priču, imajući u vidu da ćemo kupce, kao i turiste koji dolaze u Hercegovinu, privući samo dobrom i ukusnom ponudom, a ona u ovom slučaju mora biti u skladu sa prirodom i apsolutno zdrava - poručio je Vukoje.

Napominjući da sve priče o zdravoj hrani i zdravom uzgoju u "Podrumu Vukoje" nisu samo puka reklama, menadžer vinarije "Podrumi Vukoje 1982" Mladen Fuštar kaže da se u posljednjih nekoliko godina intenziviraju isključivo organski uzgoj vinove loze, a to podrazumijeva i prirodno đubrenje i što prirodniju obradu zemlje.

Zanimljivo je da su "Podrumi" nabavili i veliko stado ovaca koje na najprirodniji način obrađuju i đubre vinograd i to na način da je između redova posijana trava koja hrani lozu, ali se i trava mora održavati tako što je ovce pasu.

- Mi ovce puštamo u vinograde gdje one održavaju travu i đubre vinovu lozu, a kada na lozi krenu mladi listovi ovce se sele u maslinjak jer one ne jedu list od masline, a mlade listove bi mogle jesti kada je trava suvlja - rekao je Fuštar, dodajući da se ovce tako napasaju od početka oktobra do kraja maja. Đubrenje i održavanje zemlje najbolje obavlja ovca Hercegovačka pramenka, jer je to autohtona sorta ovaca ovoga podneblja, navikla na ovakve uslove života, što se, kako Fuštar kaže, u svijetu sve više radi, jer "plemenita trava" obogaćuje zemljište i održava optimalnu vlažnost.

Objasnio je da se u "Podrumima Vukoje" stvaraju vinogradi bez upotrebe herbicida i seticida, što je i glavni ključ organske proizvodnje - sirovina koja je što manje hemijski tretirana i veoma je zdrava.

Pored idealnih uslova za uzgoj vinove loze koje ima Hercegovina i koja jedina u Srpskoj i BiH u svome nazivu sadrži i imenicu ‘vino’, Fuštar dodaje da je u svemu ipak presudan trud i rad, u kome se prate svjetski trendovi, ali se zadržava i domaća autohtonost, što je idealan recept dobrog vina.

Blagoslov

Molitvu za dobar rod u vinogradima i lomljenje slavskog kolača sa članovima porodice Vukoje i njihovim uposlenicima obavio je otac Dražen Tupanjanin, poželjevši da se i ove godine nastavi niz uspješnih godina ove najpoznatije vinarije jugoistočne Evrope.

- Da i u narednim godinama i decenijama imamo ovako dobre vinare i domaćine koji proizvode izuzetna vina, a budući da je svaki rad bogom blagosloven, nadamo se da ćemo još dugo imati vina iz "Podruma Vukoje" -rekao je Tupanjanin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana