Počeo treći Samit energetike u Trebinju: Srpska stabilna, ali ima dosta posla, planova i izazova

Vedrana Kulaga Simić
Foto: RTRS

TREBINjE – Energetski sektor je od izuzetne važnosti ne samo za Republiku Srpsku i BiH, već za cijeli region te zbog toga treba ubrzano raditi na reformama, jačanju stabilnosti, korišćenju obnovljivih izvora energije i smanjenju zagađenja.

To je poručeno iz Trebinja gdje je danas počeo treći Samit energetike – SET 2022. koji je na jugu Srpske okupio brojne eminentne stručnjake, investitore i donosioce odluka iz oblasti energetike, privrede i industrije.

Generalni direktor „Elektroprivrede Republike Srpske“ Luka Petrović je naglasio da zajednički rad vodi ka boljoj stabilnosti i da treba iskoristiti energetske dobrobiti u regionu, dok je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac podsjetio da BiH nastoji da slijedi EU i ubrzano sprovodi proces dekarbonizacije energetskog sektora.

-Važni izazovi su pred nama, na tržištu je primjetan porast cijena energenata što dodatno usložnjava situaciju – rekao je Košarac.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice EU Artur Lorkovski je istakao da vrijeme ne dozvoljava greške te da je EU opredjeljena da pomogne BiH, a premijer Srpske Radovan Višković je podvukao da je ovaj samit prilika za razgovor o brojnim temama, od smanjenja zagađenosti do gasifikacije.

-Republika Srpske je u relativno povoljnoj poziciji, a ima izazova. Globalna energetska kriza treba da nam bude opomena na to šta može da nam se desiti ako ne budemo unapređivali postojeće i gradili nove energetske objekte te iskoristili naše resurse u svrhu jačanja energetske nezavisnosti i povećanju izvoza – rekao je Višković.

Srpska danas, dodao je, i pored divljanja cijena ima najjefitiniju struju u regionu.

- Naš strateški cilj je da građani i privreda i dalje imaju najpovoljniju cijenu, te da gradnjom novih kapaciteta smanjimo postojeću zavisnost od energije uglja. Prirodne mogućnosti za to imamo, ostalo je do nas. Republika Srpska je enegetski nezavisna, a krizna dešavanja u svijetu ukazuju da moramo nastaviti tim putem. U Banjaluci smo prije nekoliko godina imali grijanje na mazut, a da nije tada bilo vizije da pređemo na sječku kao ekološki čistu sirovinu iz obnovljivih izvora, pitanje je da li bi danas najveći grad imao tople radijatore – rekao je Višković i najavio brojne projekte na kojima radi Vlada Srpske.

Stručnjaci iz BiH i regiona će tokom Samita razmijeniti mišljenja na ukupno deset panela. Biće riječi o dekarbonizaciji energetskog sektora zapadnog Balkana, putevima i dinamici tranzicije elektroprivreda u regionu, razvoju regionalne gasovodne infrastrukture, cijeni struje i izazovima dalje liberalizacije tržišta električne energije, razvoju infrastrukture za elektromobilnost, rezervama nafte i naftnih derivata.

Organizatori trećeg Samita, koji završava u petak, kada će biti saopšteni i zaključci, su Elektroprivreda Srpske i kompanija SET uz podršku Vlade Srpske, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Sekretarijata Energetske zajednice EU.

U fokusu i ovogodišnjeg Samita su prirodna bogatstva te kako ih očuvati i pažljivo koristiti za napredak i razvoj, odnosno koje su reforme potrebne da se zaštiti životna sredina, ali i pomogne potrošačima za povećanje energetske efikasnosti, kao i proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana