Počelo obilježavanje 25 godina od egzodusa sarajevskih Srba: Podnijeli žrtvu za opstanak Srpske

Srna
Počelo obilježavanje 25 godina od egzodusa sarajevskih Srba: Podnijeli žrtvu za opstanak Srpske

ILIJAŠ - Služenjem parastosa u crkvi Svetog proroka Ilije u Ilijašu danas je počelo obilježavanje 25 godina od egzodusa sarajevskih Srba.

Obilježavanju 25 godina od egzodusa sarajevskih Srba prisustvuje i delegacija Grada Istočno Sarajevo.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić podsjetio je na februar 1996. godine, ističući da je to najstradalniji mjesec za srpski narod na ovim prostorima, jer je oko 120.000 Srba dobrovoljno napustilo ognjišta.

- Tada je srpski narod odlučio da tapiju na svoju zemlju prepusti tapiji za stvaranje Republike Srpske. Možemo reći da je srpski narod Sarajeva dobrovoljno platio cijenu stvaranja Srpske - rekao je Ćosić i dodao je srpski narod na taj način pokazao koliko je spreman da se žrtvuje za zemlju koju voli.

On je podsjetio da je Ilijaš mjesto koje je najviše stradalo u periodu od 1992. do 1995. godine, te da je više od 1.000 Srba stradalo braneći ognjišta.

- Crkva govori o njihovim ognjištima. Ova crkava, koja je stara skoro 140 godina govori o tome koliko je srpski narod bio na ovim ognjištima i koliku je žrtvu podnosio u godinama iza. Ne samo u odbrambeno-otadžbinskom ratu, nego kao najmnogobrojniji narod na ovim prostorima u svim prethodnim ratovima - naglasio je Ćosić.

On je istakao da je srpski narod u periodu od 1992. do 1995. godine pokazao da može i da stvori i odbrani Republiku Srpsku.

- Tri su značajna perioda, i to period odbrane i stvaranja, period egzodusa i period ponovnog stvaranja Srpskog Sarajeva, koje je nastalo na prostoru tri nove opštine i tri stare. Nove opštine su Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža i Istočni Satri Grad, a tri stare su Pale, Sokolac i Trnovo - podsjetio je Ćosić.

On je rekao da polovina sarajevskih Srba danas živi na prostoru Istočnog Sarajeva, jedna četvrtina u drugim mjestima Republike Srpske, a druga četvrtina u Srbiji i širom svijeta.

- To su Srbi Sarajeva, koji su svojim intelektualnim, materijalnim i svim vrstama kapaciteta pokazali kako su živjeli na jednom ognjištu, branili ga i odlučili da razvijaju druge sredine - rekao je Ćosić i dodao da su Srbi sa Kosova i Srbi iz Sarajeva, i kao najstradalniji, doprinijeli stvaranju Srpske i Srbije.

Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Miroslav Lučić poručio je danas da oni koji su živote dali za Srpsku nikada neće biti zaboravljeni, iako su Srbi izašli iz Sarajeva.

- Čin koji su Srbi učinili 1996. godine, u onoj hladnoj, najhladnijoj, zimi, da napuste svoja ognjišta, svojevrstan je pečat koji je dat Republici Srpskoj - rekao je Lučić.

On je istakao da su Srbi, stvaranjem Srpskog Sarajeva, dali žrtvu za Republiku Srpsku, koja je postala trajna kategorija.

- To što danas živimo širom Republike Srpske, Srbije i svijeta, ne znači da smo se odrekli onoga što smo kroz vijekove ovdje stvarali. Tu smo i podržavaćemo ljude koji su se opredijelili da ovdje žive - poručio je Lučić.

On je izrazio uvjerenje da će vlasti Republike Srpske pomoći u izgradnji institucija, kako bi se ostvario cilj da Istočno Sarajevo postane reprezentativan grad koji će biti centar razvoja istoka Srpske.

Lučić je rekao da će obilježavanje 25 godina od egzodusa sarajevskih Srba biti nastavljeno predstavom "Sedmi dan", koja će biti odigrana večeras u 19.00 časova u Kulturnom centru Istočn Novo Sarajevo, dok će sutra, u isto vrijeme, predstava biti igrana u Kulturnom centru na Palama.

On je rekao da je za sutra planirano polaganje vijenaca na Spomen groblju "Mali Zejtinlik" na Sokocu, a nakon toga služenje parastosa u Crkvi Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji.

Nedeljko Vučković, mještanin Ilijaša, koji nije napustio ognjište, kaže da je preživjelim u amanet ostavljeno da se sjećaju onih koji su dali živote za temelje Republike Srpske.

-Žrtve koje su pale su nenadoknadive, a na nama živima je da se molimo za upokojene - rekao je Vučković.

Nosili i svoje mrtve

Na Sokocu i na Ravnoj Romaniji sutra će biti obilježeno 25 godina od egzodusa oko 120.000 sarajevskih Srba.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović rekao je na konferenciji za novinare u Banjaluci da je obilježavanje 25 godina od egzodusa sarajevskih Srba u kalendaru važnih istorijskim događaja u skorijoj istoriji.

Napominje da je egzodus sarajevskih Srba uslijedio nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma kada je šest opština Srpskog Sarajeva u cjelini pripalo FBiH, dok je pet opština podijeljeno između Republike Srpske i FBiH.

- Srbi su napustili svoje kuće i stanove jer nisu željeli da žive pod muslimansko-hrvatskom vlašću - podsjetio je Milunović.

Prema njegovim riječima, iako je iseljavanje počelo već u decembru 1995. godine, masovan egzodus je pokrenut 17. februara 1996. godine i trajao je do 16. marta.

- Osim toga što su srpski civili morali da spakuju najnužnije stvari i krenu u neizvjesnost, mnogi stanovnici Ilijaša, Grbavice, Hadžića, Vogošće i opštine Centar otkopavali su posmrtne ostatke svojih pokojnika, ne želeći da muslimanski vandali skrnave grobove njihovih najmilijih. Na Sokocu je izgrađeno srpsko vojničko spomen-groblje Mali Zejtinlik, na kojem se nalaze posmrtni ostaci 969 boraca Vojske Republike Srpske - rekao je Milunović.

On je dodao da je, prema popisu iz 1991. godine, u 10 sarajevskih opština živjelo 29,9 odsto Srba i 10,7 odsto Jugoslovena, a polovina njih je pripadala srpskom narodu, dok su danas, kako je rekao, Srbi u Sarajevu statistička greška.

Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Radomir Graonić rekao je da će sutra pomen biti služen na vojničkom groblju Mali Zejtinlik u 12.00, a potom parastos u 13.00 časova u manastiru Sokolica na Ravnoj Romaniji.

Programom je predviđeno polaganje vijenaca i cvijeća na spomen-krst na Malom Zejtinliku u 12.10 časova.

On je istakao da zbog epidemiološke situacije neće biti obraćanja zvaničnika, kao i da je predviđeno da ovom događaju prisustuje manji broj ljudi.

Graonić je naveo da se očekuje prisustvo predstavnika institucija Republike Srpske, organizacija i udruženja proisteklih iz proteklog rata, kao i grada Istočno Sarajevo, opština u sastavu grada, te Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka.

Obilježavanje 25 godina od egzodusa oko 120.000 sarajevskih Srba organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Izložba

- Ogromne žrtve koje su sarajevski Srbi podnijeli u borbi za stvaranje Republike Srpske ne smiju nikada biti prepuštene zaboravu i zbog toga će sutra u Istočnom Sarajevu biti otvorena izložba "Odbrana, egzodus, opstanak" u okviru obilježavanja 25 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva - rekao je Srni direktor Kulturnog centra Istočno Novo Sarajevo Mladen Janković.

Janković je istakao da se na ovaj način pokazuje i dokazuje iskrena rivrženost njegovanju kulture sjećanja, što je veoma važno za budućnost srpskog naroda.

Prema njegovim riječima, izložba je oraganizovana uz podršku "Kinoteke" Republike Srpske i direktora ove institucije Snježana Lalovića, kao i autora Đorđa Karduma i Rajka Paštara.

Janković je pojasnio da je izložba podijeljena u tri cjeline - odbrana, egzodus i opstanak.

- Prezentovanom faktografijom, punom emocija, ova postavka provodi nas kroz teško vrijeme rata na području sarajevskih opština pod srpskom kontrolom tokom odbrambeno-otadžbinskog rata, ali, na kraju, dat je i presjek današnje aktuelne pozitivne i moderne svakodnevice u Istočnom Sarajevu koja najjasnije govori o opstanku i istrajnosti sarajevskih Srba u ovom dijelu Republike Srpske  naveo je Janković.

Početak izložbe predviđen je u 19.00 časova u foajeu Kulturnog centra Istočno Novo Sarajevo, a događaj će proteći uz poštovanje propisanih i važećih epidemiolških mjera.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana