Olakšice građanima za otplatu kredita
BANjALUKA - S ciljem dodatnog jačanja domaćeg bankarskog sektora Agencija za bankarstvo RS donijela je set mjera koje donose olakšice za građane koji imaju poteškoće prilikom otplate kredita, dok s druge strane finansijskim institucijama ograničavaju ulaganja na ino-tržištu i uskraćuju isplatu dobiti bez saglasnosti regulatora.
Naime, Upravni odbor Agencije za bankarstvo RS usvojio je na jučerašnjoj sjednici privremene mjere u vidu tri odluke. Prva se odnosi na odobravanje olakšica fizičkim licima prilikom izmirenja kreditnih obaveza, a donesena je s ciljem ublažavanja negativnih posljedica uzrokovanih otežanim poslovanjem privrednih društava koja su pogođena teškom ekonomskom situacijom i kojima je ograničen rad.
- Odlukom su definisane posebne mjere koje se mogu odobriti fizičkim licima kao što su moratorijum, odnosno odgoda u otplati kreditnih obaveza na definisani period, te uvođenje grejs perioda za otplatu glavnice u slučaju kredita koji se otplaćuje anuitetno. Tu je i produženje roka za otplatu, kao i prilagođavanje plana otplate srazmjerno smanjenju izvora za otplatu - istakli su iz Agencije za bankarstvo.
Cilj druge odluke je očuvanje kapitala banke, a kojom, kako navode u Agenciji, idu u pravcu jačanja kapitalne osnove banaka u uslovima ekonomske nestabilnosti.
- Uvodi se obaveza podnošenja zahtjeva od strane banke i davanja saglasnosti Agencije za isplatu dobiti ostvarene u prethodnoj poslovnoj godini, sa glavnim ciljem povećanja otpornosti banke na finansijske šokove, očuvanja stabilnosti bankarskog sektora te održavanja ukupne stabilnosti finansijskog sistema Srpske - obrazložili su u Agenciji.
Izmijenjena je i Odluka o privremenim mjerama za ograničavanje izloženosti, a s ciljem ublažavanja rizika koji proističe iz izloženosti prema stranim centralnim vladama i centralnim bankama usljed poremećaja na globalnim finansijskim tržištima.
Iz Agencije su saopštili da su kroz praćenje primjene i efekata ove odluke prepoznali potrebu za dodatnim ograničavanjem ulaganja banaka iz Srpske na globalnim finansijskim tržištima kako bi banke, u slučaju potencijalnih rizika, nastavile nesmetano i u kontinuitetu da finansiraju rast privredne aktivnosti Srpske.
Komentarišući ove odluke ekonomista Marko Đogo za “Glas Srpske” navodi da je domaći bankarski sektor stabilan, ako je suditi po poslovnim izvještajima, zbog čega ga pojedini potezi iznenađuju.
- Banke u Srpskoj iskazuju visoku dobit i nije najjasnije iz čega proističe odluka o odobravanju olakšica građanima u procesu izmirenja kredita jer opšti ambijent nije takav da postoji potreba za tim. Istina je da ekonomska situacija nije jednostavna, ali u javnom sektoru za sada nema kašnjenja u isplati plata da bi radnici imali poteškoće kod otplate kredita. U izvozno orijentisanim preduzećima je bilo otpuštanja, ali većina radnika radi u drugim sektorima pa je stvarni efekat toga mali. U Srpskoj nisu vidljivi znaci opšte depresije - rekao je Đogo.
On takođe ne vidi osnov za postavljanje uslova bankama prilikom isplate njihove dobiti.
- Agencija ima mandat da postavlja kapitalne standarde, a koliko mi je poznato, banke u Srpskoj nemaju problem sa adekvatnosti kapitala. U slučajevima kada banke ne ispunjavaju kapitalne zahtjeve ili su uočeni drugi problemi u poslovanju, Agencija im može uvesti plan za stabilizaciju poslovanja i ukoliko ne ispune zadate planove, može im zabraniti isplatu dobiti. Međutim, ne vidim osnov za nametanje toga profitabilnim, likvidnim bankama, čija je kapitalizovanost iznad zakonom definisane - kazao je Đogo.
Ipak, kako kaže, ova odluka ima opravdanje ukoliko Agencija za bankarstvo ima projekcije da će doći do negativnih kretanja u ekonomiji.
- Ukoliko može doći do akumulacije gubitaka, možemo zaključiti da je bolje pripremiti se za šok dok banke stvaraju dobit. Tada bi odluka o zabrani isplate dobiti bez saglasnosti regulatora donekle bila logična - rekao je Đogo.
Praksa u krizi
Ograničenja koja se odnose na ulaganja na globalnim finansijskim tržištima su, pojašnjava Marko Đogo, mjera za kojom su posezale i druge zemlje tokom ekonomskih kriza.
- Evropska centralna banka je u jednom trenutku tokom 2009. i 2010. godine zabranila matičnim bankama da finansiraju svoje banke u zemljama u razvoju kako bi potrebni kapital bankarskog sektora zadržali u evrozoni. I Hrvatska je u to vrijeme posezala sa sličnim mjerama - pojasnio je Đogo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
