Okrugli sto: Ići na istok sa istinom o Srebrenici

Srna
Okrugli sto: Ići na istok sa istinom o Srebrenici

BEOGRAD - Srebrenica je istorijski projekat velikih sila, a interes od stradanja stanovništva najbolje su iskoristili Englezi, koji su dobili koncesije na tamošnje rude do 2058. godine, rekao je Radomir Pavlović iz Udruženja "Most" u Beogradu, gdje je održan okrugli sto "Srebrenica kao tema za istoriografiju".

Pavlović je naveo da bošnjački izvori i živi svjedoci, opisujući život u enklavi Srebrenici, navode zločine nad lokalnim Srbima koji su ostali u gradskom području i ubijeni na najsvirepiji način, poput sudije Slobodana Ilića i medicinske sestre Rade Milanović, kao i ubijanje starih i bolesnih Srebreničana poput Ive, Slobodana Zekića, porodice Stjepanović i drugih, ali i kriminal, pljačku i ubistva nepodobnih muslimana vršena pod komandom Nasera Orića.

Pavlović je ukazao da, ako na Zapadu ne može da prodre istina o tim dešavanjima, sa rezultatima naučnih istraživanja treba ići na Istok i govoriti istinu o Srebrenici.

Bivši direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina istakao je da će Udruženje "Most" narednih godina krenuti u zajedničke projekte o Srebrenici sa Institutom za savremenu istoriju, a rezultate plasirati u svijet.

On je naveo da nema ozbiljne istoriografske studije o završetku rata u BiH i poručio da temom Srebrenice treba da počnu da se bave istoričari i stručnjaci srodnih nauka.

"U prvi plan ubacićemo istraživanja u projektima dugog trajanja. Da uporedimo događaje iz 1914, 1941, 1992. godine, da nađemo šta je slično, zajedničko, šta se ponovilo, gde su podbacile naša etno-psihologija i nauka. Da pokušamo da otvorimo sijaset drugih problema i razjašnjavamo i rezultate naših istraživanja plasiramo u svet", rekao je Mišina.

Mišina nije ubijeđen da će bošnjačka strana prihvatiti podatke i zaključke koji proisteknu iz tih istraživanja, jer, istakao je, u posljednjih 25 godina mnogo puta su inicirali kontakte i razmjenu baza podataka, ali nikad nisu dobili odgovor bošnjačke strane.

On je naveo da će u projekat biti uključen i Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, a služiće se i podacima instituta Mirsada Tokača u Sarajevu, koji posjeduje relevantne podatke zasnovane na "ipak na nekim naučnim principima", ali koje muslimanska strana ne prihvata i odbacuje "jer cifra koju navodi nije poželjna".

Direktor Instituta za savremenu istoriju iz Beograda Predrag Marković istakao je da postoji malo toga što je više štete nanijelo srpskom narodu od propagande o Srebrenici.

On je napomenuo da se Srebrenica koristi svaki put kada treba demonizovati Srbe, ali i za kvarenje odnosa Srba i Bošnjaka i njegovanje mržnje prema svemu što je srpsko, ocjenjujući da je tačno da je zbog propagandnih razloga "naduvana priča o Srebrenici".

Miroslav Ljubojević iz Republičkog centra za istraživanje rata rekao je da je u sedam opština u regiji Podrinja - Zvorniku, Han Pijesku, Šekovićima, Vlasenici, Kalesiji, Srebrenici i Bratuncu ubijeno 2.725 Srba, od kojih 43 djeteta i 215 žena, a 98 lica, od kojih 26 civila, vodi se kao nestalo.

Prema podacima Republičkog centra, najveći broj Srba, kako na cijelom prostoru BiH tako i u srednjem Podrinju, ubijen je na samom početku rata, što, ukazao je Ljubojević, svjedoči o neorganizovanosti i nespremnosti Srba za rat.

Ljubojević je napomenuo da većina zločina u srednjem Podrinju nije rasvijetljena, između ostalog, i zbog neprocesuiranja i izostanka adekvatnog kažnjavanja zločina nad Srbima.

"Sramotni su podaci koji govore da je za zločine nad Srbima u srednjom Podrinju potvrđena optužnica protiv 20 Bošnjaka, pravosnažno su osuđena četiri lica, pravosnažno oslobođeno pet, protiv 10 lica postupak je u toku, dok je jednom licu obustavljen postupak zbog smrti. Za zločine u srednjem Podrinju ukupno je pravosnažno izrečeno 29 godina kazne", ukazao je Ljubojević.

Ogrugli sto je održan u organizaciji Instituta za savremenu istoriju iz Beograda i Udruženja "Most" iz Srebrenice, a podršku je pružilo Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana