Naučni istraživač Dušan Materić otkrio čestice nanoplastike na vrhovima Alpi: Zagađena i mjesta gdje ljudi nikad nisu kročili
BANjALUKA, UTREHT - Da je zagađenje vazduha, koje može da skrati ljudski život i do pet godina, gorući problem koji zahtijeva hitnu reakciju, potvrdilo je i istraživanje koje je pokazalo da se čestice nanoplastike nalaze i na netaknutom vrhu Alpi, gdje ljudska noga nije kročila.
Priča to za “Glas Srpske” naučni istraživač na Utreškom univerzitetu u Holandiji Dušan Materić, koji je na čelu grupe naučnika koja je jedinstvenom metodom po njegovom “receptu” istraživala prisutnost zagađenja na vrhu ovog planinskog masiva.
- Kada smo uporedili odakle vjetrovi nanose te čestice plastike, ispostavilo se da ih donose iz gradova zapadne Evrope. To je veoma značajno otkriće koje potvrđuje da male čestice putuju visoko u atmosferu, te da su u gradovima u kojima živimo jezgra zagađenja - istakao je Materić.
U razgovoru za naš list objašnjava kako je uopšte došlo do ovog istraživanja, ukazavši na njegov značaj.
- Plastika je u posljednjih desetak godina postala veliki ekološki problem i naučnici su prvo počeli da mjere mikroplastiku koju je relativno lako i mjeriti, zato što je vidljiva - rekao je Materić.
Međutim, kako dodaje, postoji limitacija talasnih dužina i sa tim metodama ne mogu da se identifikuju male čestice, ispod deset mikrona.
- Kada sam sa grupom istraživača boravio u Beču, otkrili smo da u unutrašnjim dijelovima leda sa vrlo visokih planina ima jako puno plastike i počeli smo mjeriti mojom metodom. Niko nije mogao da izmjeri nanoplastiku u bilo kakvim uzorcima u našoj okolini i ovo istraživanje je važno zato što smo mi uspjeli - kazao je Materić.
Naglašava da je problem sa nanoplastikom taj što je manja i samim tim može da prodre mnogo dublje u organizam.
- A ako govorimo o disanju, sve veće čestice prašine ostaju u nosu, a malo manje čestice dođu čak i do dušnika, dok nanočestice prolaze skroz do plućnih alveola i mogu da prodru u krvotok i se rašire po cijelom tijelu - objasnio je Materić. Ovakva istraživanja upravo postoje da bi se, kako kaže, utvrdilo koje loše efekte na organizmu mogu da izazovu te čestice.
Dodao je da ljudi moraju da shvate da je ovo jedan od gorućih problema koji utiče na zdravlje ljudi, ali i ubrzava proces klimatskih promjena.
Ispunjen san
Još kao dijete, odrastajući u Drvaru, Dušan Materić poželio je da postane naučnik, te je tako upisao biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, zatim je otišao u Italiju na specijalizaciju iz biohemije, a potom je radio kao asistent na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Magistarske studije je završio u Banjaluci, nakon čega ga je život odveo u Englesku, gdje je i doktorirao.
- Ljubav prema nauci se razvija od malih nogu, a dobro je još ako i neki profesor to prepozna, pa malo podstakne učenika. Ljudi na našim prostorima generalno misle da naše diplome nisu važne u svijetu, ali jesu. Zaista su cijenjene i naši istraživači s njima mogu da rade svugdje - kazao je Materić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
